Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,9 posto, na 77,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 73,80 dolara.
Saudijska Arabija izvijestila je Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) da je u lipnju povećala proizvodnju za skoro 500.000 barela dnevno, ali i smanjila prodajnu cijenu nafte Europi i drugim regijama, što je znak da Rijad želi nadoknaditi smanjenu ponudu iz drugih zemalja i zakočiti rast cijena.
“Među faktorima koji pritišću cijene izdvaja se ispunjeno obećanje Saudijske Arabije i Rusije da će nastojati povećati proizvodnju”, kaže Tamas Varga iz PVM-a. OPEC je više od godinu i pol dana držao proizvodnju smanjenu kako bi podržao rast cijena nafte, no zbog poremećaja u proizvodnji u Venezueli, Angoli i Libiji, nedavno je ta organizacija odlučila povećati proizvodnju kako bi nadoknadila manjak na tržištu. Tim više što je moguće i smanjenje iranskog izvoza nafte zbog najave američkih sankcija.
Washington se povukao iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i najavio ponovno uvođenje sankcija Teheranu, tražeći od svih zemalja svijeta da od studenog prestanu kupovati iransku naftu. Te su najave poduprle cijene nafte u proteklim tjednima, budući da bi mogle dodatno smanjiti ionako tijesnu ponudu. A prebrzi rast cijena nafte ne odgovara SAD-u, pa je tamošnji predsjednik Donald Trump prošloga tjedna optužio OPEC za podizanje cijena nafte i zatražio od te organizacije da je smanji. “Monopol OPEC-a mora zapamtiti da su cijene nafte visoke, a oni ne čine gotovo ništa da pomognu. Oni podižu cijene dok SAD brane mnoge od OPEC-ovih članica za vrlo malo novca. To mora biti dvosmjerna ulica. Smjesta smanjite cijene!”, napisao je Trump na Twitteru.
Povećanje cijena benzina u SAD-u moglo bi, naime, Trumpu stvoriti političke probleme uoči izbora za Kongres koji će se održati u studenome. Analitičari špekuliraju kakvi bi potezi mogli uslijediti nakon Trumpove poruke. “Ako Trump i dalje smatra da OPEC ne čini dovoljno, ne isključujemo američku prodaju dijela strateških rezervi ili možda čak i ograničenja izvoza naftnih proizvoda”, naveli su u bilješci analitičari banke ING.
Rizik od trgovinskog rata
Negativno su na cijene nafte prošloga tjedna utjecale i trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, nakon što su u petak na snagu stupile američke carine na kineski uvoz u vrijednosti 34 milijarde dolara, a Peking uzvratio istom mjerom. To bi, smatraju analitičari, moglo naštetiti tim gospodarstvima, ali i trgovini u svijetu, pa tako i globalnom gospodarstvu.
“Na pomolu je intenziviranje američko-kineskog trgovinskog spora jer nijedna strana nije spremna uzmaknuti”, kaže Abhishek Kumar iz Interfax Energyja. Negativno su na cijene nafte prošloga tjedna utjecali i podaci o neočekivanom rastu zaliha u SAD-u za 1,3 milijuna barela, unatoč sezonski povećanoj potrošnji. A proizvodnja bi u SAD-u mogla dodatno porasti, na što sugeriraju u petak objavljeni podaci tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao, nakon dva tjedna pada. Broj postrojenja povećan je za njih pet, na ukupno 863 postrojenja, najvišu razinu od ožujka 2015. godine. U istom lanjskom razdoblju aktivno je bilo 763 postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju više razine cijena. A cijena je barela na američkom tržištu u prvoj polovici ove godine u prosjeku iznosila 65,71 dolar.
Prošle je godine prosječna cijena iznosila 50,85 dolara, a u 2016. samo 43,47 dolara.
