Cijene američke sirove nafte zabilježile su najveći tjedni rast u povijesti, potaknute eskalacijom rata na Bliskom istoku koji je izazvao goleme poremećaje u globalnoj opskrbi gorivom.
Do skoka je došlo nakon što je američki predsjednik Donald Trump zatražio bezuvjetnu predaju Irana, što je pojačalo strah od dugotrajnog sukoba koji bi mogao izazvati kaos na svjetskim tržištima nafte i plina, piše CNBC, prenosi Večernji.
Terminski ugovori za američku sirovu naftu West Texas Intermediate (WTI) skočili su za 12.21 posto, odnosno 9.89 dolara, te su trgovanje zaključili na 90.90 dolara po barelu. Cijena globalno referentne nafte Brent porasla je za 8.52 posto, odnosno 7.28 dolara, i smirila se na 92.69 dolara po barelu.
Američka sirova nafta porasla je za 35.63 posto na tjednoj razini, što je najveći zabilježeni rast otkako je 1983. godine počelo trgovanje terminskim ugovorima. Cijena Brenta skočila je za oko 28 posto, što je najveći tjedni porast od travnja 2020. godine.
Hormuški tjesnac pred zatvaranjem, cijene bi mogle skočiti na 150 dolara
Rat je već gotovo zaustavio promet u Hormuškom tjesnacu, ključnoj pomorskoj ruti za opskrbu energijom. Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi izjavio je u petak za The Financial Times kako bi cijene sirove nafte mogle dosegnuti 150 dolara po barelu u nadolazećim tjednima ako naftni tankeri ne budu mogli prolaziti kroz tjesnac. Takav scenarij mogao bi “srušiti svjetska gospodarstva”, rekao je al-Kaabi.
“Očekujemo da će svi koji još nisu proglasili višu silu to učiniti u idućih nekoliko dana ako se ovo nastavi”, rekao je al-Kaabi. “Svi izvoznici u regiji Zaljeva morat će proglasiti višu silu. Ako to ne učine, u nekom će trenutku snositi pravnu odgovornost za to, i to je njihov izbor.”
Trumpova administracija u petak je najavila program osiguranja vrijedan 20 milijardi dolara za naftne tankere u Perzijskom zaljevu, no ta mjera nije značajnije umirila tržište sirove nafte. Dva iračka dužnosnika izjavila su u utorak za Reuters da je Irak obustavio proizvodnju od 1.5 milijuna barela dnevno. Kuvajt je također počeo smanjivati proizvodnju nakon što je ostao bez skladišnog prostora, rekli su u petak za The Wall Street Journal izvori upoznati sa situacijom.
“Tržište se s procjene isključivo geopolitičkog rizika prebacuje na suočavanje s opipljivim operativnim poremećajima”, napisala je Natasha Kaneva, voditeljica globalnog istraživanja roba u JPMorganu, u bilješci klijentima u petak.
Kaneva je dodala kako bi smanjenje proizvodnje moglo doseći 6 milijuna barela dnevno do kraja sljedećeg tjedna ako se tjesnac ne otvori za promet. Iz JPMorgana očekuju da će i Ujedinjeni Arapski Emirati sljedeći tjedan pokazati ograničenja u opskrbi.
Prosječna cijena galona običnog benzina u SAD-u skočila je za gotovo 27 centi u tjednu do četvrtka, na 3.25 dolara, prema podacima američke putničke organizacije AAA.
Rat između Irana i SAD-a u petak je ušao u sedmi dan. Na konferenciji za novinare u četvrtak, američki ministar obrane Pete Hegseth izjavio je da su SAD “tek počele s borbom”.
“Iran se nada da mi ovo ne možemo izdržati, što je doista velika pogrešna procjena”, poručio je novinarima.
Vrisak.info
