Kako BiH funkcionira u nekoj iznimno kriznoj situaciji, vidjeli smo više puta do sada te još uvijek nema nekih dobrih riječi za takvo funkcioniranje. Stanovništvo je uglavnom bilo prepušteno samo sebi, a oni koji su razmišljali o tome da “sve može krenuti u pogrešnom smjeru” bolje su prošli nego drugi. Ovih dana vidimo kako ozbiljne države pripremaju žitelje na mogućnost ozbiljnijih kriza, kao, primjerice, Austrija, gdje su u nekim pokrajinama isključili struju na jedan dan upravo zbog straha kako bi ih to moglo zateći u budućnosti, piše Večernji list BiH.
I ovaj događaj upozorava nas u BiH da se zamislimo jer su se sve svjetske krize do sada nakalemile na ovu zemlju i iluzorno je u svijetu u kojem hrana (pšenica) i energenti (nafta, plin) dosežu rekordne razine očekivati da će nas ijedna zaobići. Na kraju krajeva, i ne zaobilazi nas. Trenutačno boca plina koju smo plaćali 16 KM prije otprilike godinu dana danas stoji oko 28 KM. Građevinski materijal skuplji je za 100 do 150 posto u odnosu na lani. Kada se vratimo prehrani, ulje je s 2 KM na početku godine poskupjelo na 3 KM, piletina sa 7 na 10 KM, krumpir je prešao 2 KM po kilogramu.
Optimizam ne budi ni posljednje izvješće Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu. Analitičari ističu kako proizvodnja nije uspjela zadovoljiti razinu potrošnje i da se svjetske zalihe hrane troše sve brže, a očekuje se opći rast cijena hrane još minimalno godinu i pol dana. I zato, poput papagaja, stručnjaci posljednjih dana pozivaju da se proizvodi hrana za vlastite potrebe, ali i da se nabavi dovoljno onih namirnica čiji je rok trajanja dug.
U BiH su pak naraštaji koji su preživjeli II. svjetski rat dugo zadržali naviku u kući držati barem mjesečnu zalihu hrane, a zbog posljednjeg rata u BiH to se nekako i uvriježilo. Zoran Skala, inženjer strojarstva i stručnjak, koji je godinama govorio o tome da nas čeka nešto poput pandemije u svojoj emisiji “Skalanada – u potrazi za novom normalnosti”, navrijeme je apelirao na građane da osiguraju rezerve hrane. – Kada bi stigla plaća, išlo se u najbližu trgovinu i kupilo brašna, šećera, ulja i drugih namirnica koje se brzo ne kvare za cijeli mjesec, pa i dulje. Dakle, osnovni savjet je: imajte najmanje dvomjesečnu zalihu osnovnih prehrambenih namirnica. Što ćete spremiti na zalihu? To ovisi o tome što volite jesti. Osnova u žitaricama vjerojatno će kod sviju biti ista – brašno, riža, razne vrste pašta, a svi će spremiti i nešto šećera te nekih masnoća u zalihu: ulja, masti ili nešto treće, a vjerojatno i grah ili nešto od te vrste. Na tu osnovu netko će spremiti solidnu zalihu mesnih konzervi i suhomesnatih proizvoda, a vegetarijanci će se vjerojatno opredijeliti za konzervirano povrće i suho voće. Osnovno je načelo da ono što se stavlja na zalihu bez problema može trajati nekoliko mjeseci ili godina (konzerve, pašte i sl.). Na to se dodaju još zalihe začina i namaza (pašteta, džemova i sl.) – i, kada je sve to spremno, ne možete biti gladni barem dva mjeseca u kakvu god krizu upali – istaknuo je. Također, Skala potiče i da se zasadi vrt, kupuje izravno od lokalnih poljoprivrednika, ali i da korisnici nauče sami preraditi hranu.
– Spremanje zimnice kod nas ima dugu tradiciju i nikome ne bi trebao biti problem naučiti kako se to radi. Razmišljajte brižljivo o hrani, ozbiljno planirajte i provodite planirano. Kada je sezona određenog voća ili povrća, može se kupiti jeftino te u većoj količini i onda preraditi – spremiti u staklenke ili dehidrirati. Slično je i s mesom, koje se s prijateljima i susjedima povoljnije može nabaviti u većoj količini i onda preraditi i spremiti. Uštede su moguće i kuhanjem za nekoliko obroka unaprijed (kasnije se samo podgrije) i slično – naveo je iskusni stručnjak.
Pozvao je i na pažljivo skladištenje hrane, a kombinacija kupnje, sadnje, povezivanja sa susjedima i prijateljima te lokalnim proizvođačima podići će sigurnost prehrane u kriznim vremenima na visoku razinu.
Vrisak.info
