Više ništa neće biti isto, rečenica je u kojoj je sažeto sve što nas je zadesilo nakon zlokobnog 11. ožujka kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju koronavirusa. Od tada do danas svijet se potpuno izmijenio. Cijene svega drastično su skočile, a ovih dana stiže poruka iz Amerike: potrošači se moraju naviknuti na više cijene hrane. U prijevodu, trenutačno čuđenje visokim cijenama morat će prestati jer one su realnost na koju utječe čitav niz procesa. Od početka godine do danas zob je skuplja za čak 76 posto, uljana repica poskupjela je za više od 30 posto, riža i pšenica za više od 10 posto, mliječni proizvodi za 15 i ulje za čak 61 posto, piše Večernji list BiH.
U jednoj od analiza povezanih s informacijama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) podsjeća se na vijesti o poplavama, sušama, ekstremnoj hladnoći ili vrućini, uraganima, epidemijama, insektima koji uništavaju kulture… Sve to diktira cijenu i to će činiti i u budućnosti. Također, cijene nafte koje rastu proteklih dana utječu na poskupljenja jer traktori i kombajni trebaju pogonsko gorivo za pokretanje. Međutim, još je nešto zanimljivo.
Cijene prirodnog plina od početka godine narasle su za 120 posto u SAD-u i toliki rast cijena doveo je do zatvaranja pogona za proizvodnju gnojiva bez kojeg poljoprivreda praktički ne može, a tvornice koje ga proizvode tek će ga uvrstiti u troškovnik, što znači da će one tek nakon toga dobiti račun, što će mnoge od njih gurnuti prema zatvaranju ili traženju alternativa kojih zasad nema na vidiku.
Prema podacima Svjetske banke, indeks cijena poljoprivrednih proizvoda u svibnju ove godine dogurao je do najviše razine još od početka 2013. godine, a poskupljenja ne jenjavaju. Udruga građana, kojoj je na čelu Murisa Marić, navela je da su poskupjeli svi proizvodi, osobito ulje i lijekovi. Prehrambeni proizvodi došli su na razinu onih u Njemačkoj, Austriji i drugim državama, koje imaju puno veće plaće i bolji životni standard nego BiH. Neki koji nisu podigli cijenu smanjili su gramažu, osobito vlastitih proizvoda, poput kruha.
– Drastično je u paketu osnovnih životnih namirnica poskupjelo ulje, koje je prije dva mjeseca bilo 2 KM, a danas je od 3,20 do iznad 4 marke. Na trpezama će biti sve manje kvalitetne hrane i sve manje mesa. Ovo je postalo golo preživljavanje – istaknula je Murisa Marić.
U entitetu RS pak krenuli su u borbu za svoje građane, što su potvrdili i za BHRT. – U RS-u na snazi je uredba o ograničenju marži na osnovne životne namirnice, koja podrazumijeva ograničenje marži od 8 posto, odnosno 10 posto u maloprodaji. Vlada RS-a donijela je uredbu kojom je marža ograničena fiksno od 6 feninga po litri u veleprodaji, a u maloprodaji 25 feninga – potvrdila je ministrica trgovine i turizma Republike Srpske Suzana Gašić. Ekonomski analitičar Aleksa Milojević najavio je jako ružno razdoblje velikih i trajnih poskupljenja, a ovo što se sad događa nije prolazno poskupljenje koje će uskoro završiti. – Stali smo na put duboke krize i siromaštva koje će se tek sada pokazati – stava je. Sve ovo ponovno vraća fokus na to da se pedalj zemlje koji sada leži neobrađen stavi u funkciju, pa barem to bilo na simboličnoj razini, za vlastite potrebe. Zavod za javno zdravstvo FBiH ovih je dana poslao snažnu poruku o važnosti proizvodnje hrane u vlastitoj radinosti. – Utjecaj na prehrambeno-poljoprivredni sustav mogu imati svi, od Vlade, privatnog sektora, civilnog društva do svakog pojedinca. Odabir hrane, način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sustav. Zato svi, kao društvo u cjelini, možemo novim rješenjima i akcijama “uzeti budućnost hrane u naše ruke” i doprinijeti unapređenju narušenog poljoprivredno-prehrambenog sustava – navodi se. Boljeg unapređenja od proizvodnje domaćeg, zasad, a vjerojatno i dugoročno, nema.
Vrisak.info
