BiH se po iznosima stranih ulaganja u regiji nalazi na trećem mjestu, nakon Srbije i Albanije
Ako je suditi po vrijednosti stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini, vlasnici kapitala imaju veće povjerenje u stabilnost i poslovni ambijent zemlje nego prethodne godine, piše Večernji list BiH.
Naime, prema službenim podacima, strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu porasla su za 23,9 posto na godišnjoj razini, a pomalo iznenađuje podatak da se najviše ulagalo iz Rusije, Nizozemske i Velike Britanije.
Treće mjesto po ulaganjima
BiH se po iznosima stranih ulaganja u regiji nalazi na trećem mjestu, nakon Srbije i Albanije. Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH s procijenjenim zadržanim zaradama za razdoblje od siječnja do rujna 2023., izravne strane investicije iznosile su nešto više od 1,442 milijarde maraka ili 737,7 milijuna eura. Godinu prije inozemna ulaganja iznosila su iznad 1,164 milijarde maraka.
U prvih devet mjeseci 2023. djelatnosti u okviru kojih je registrirano najviše izravnih stranih investicija u BiH su financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova (315,3 milijuna KM), proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (311,9 milijuna KM) te proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (157,3 milijuna KM). Značajna povećanja registrirana su i za djelatnosti trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (101,9 milijuna KM), potom proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (72,8), proizvodnje baznih metala (70,9 milijuna KM), proizvodnje papira i proizvoda od papira (70,6), trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima i proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica (63,6 milijuna KM).
U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Rusija (284,2 milijuna KM), Nizozemska (124,6 mil. KM), Velika Britanija (112 mil. KM) i Hrvatska (104,9 milijuna KM). Zanimljivo je pogledati i podatke nekoliko godina unatrag kako bi neki trendovi bili jasniji. Što se tiče investicija u 2022. godini, i one su za 310 milijuna KM, odnosno za 21 posto, bile veće nego u 2021. godini, kada su iznosile 1,13 milijardi KM. To pokazuje da već nekoliko godina postoji trend rasta stranih ulaganja. Ono što je zanimljivo je da je na prvom mjesto stranih investitora u BiH u 2022. godini došla Velika Britanija.
Naime, u pogledu zemljopisnog rasporeda, najviše priljeva investicija tijekom 2022. godine bilo je upravo iz Velike Britanije (271,8 milijuna KM), a onda iz Austrije (175,8 milijuna), Nizozemske (166,6 milijuna), Njemačke (159,5 milijuna) i Srbije (134,4 milijuna KM). Rusa nije bilo u vrhu liste, ali Britanci se, dakle, već nekoliko posljednjih godina polako penju na listi najznačajnijih stranih investitora u BiH. Najviše priljeva investicija tijekom 2021. godine bilo je iz Švicarske (210,8 milijuna KM), a onda iz Turske (147 milijuna) i Velike Britanije (126,1 milijun KM). Najviše priljeva investicija tijekom 2020. godine bilo je iz Hrvatske, a onda iz Srbije te Austrije.
Kada su u pitanju najavljena ulaganja za ovu godinu, iz FIPA-e kažu kako su već najavljena ulaganja u sektore metaloprerade, turizma, rudarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda te drvnog sektora. Vezano uz žalbe investitora, one se i dalje najviše odnose na dugotrajne procedure vezane uz izdavanje potrebnih dozvola za pokretanje i realizaciju investicija.
Administrativne prepreke
U cilju poboljšanja poslovnog okruženja u BiH FIPA daje konkretne preporuke za poduzimanje mjera koje se odnose na monetarno-kreditnu politiku, poreznu politiku, politiku uvoza i izvoza, fiskalnu politiku, politiku rada i zapošljavanja i vlasničkih prava, koje bi trebale usvojiti nadležne državne, entitetske, županijske i lokalne institucije vlasti, a sve kako bi se privukle nove strane investicije koje automatski znače i nova radna mjesta, kažu iz te agencije. Nadalje, kroz program postinvesticijske podrške “Aftercare” u suradnji s drugim nadležnim institucijama FIPA nastoji rješavati i rješava administrativne prepreke za strane ulagače u cilju zadržavanja postojećih investiranja i motiviranja na nova ulaganja. Za poslovno okruženje, pa i investitore ključna je ipak zakonska sigurnost i politička stabilnost, a time se za sada ne možemo pohvaliti. •
Vrisak.info
