BiH bilježi rekordnu vanjsku trgovinu, ali i rastući deficit – nužan je zaokret u domaćoj poljoprivredi i preradi.
O potrebi suštinskih promjena pristupa domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, snažnijem ulaganju u modernizaciju kapaciteta, kao i aktivnijem nastupu prema europskim tržištima, uz zadovoljenje svih preduvjeta, pokazuju i podaci o kojima se na protekloj sjednici govorilo na Vijeću ministara BiH.
Prema analizi trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2024. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, vidljivo je kako imamo iznimno visok deficit, dok nam je uvoz, nažalost, rastao po većoj stopi od izvoza.
Time se zapravo nastavlja negativna bilanca u vanjskoj trgovini prehrambenih proizvoda, što upućuje na gore postavljenu tezu koja progovara o nužnosti snažnijeg zaokreta prema domaćim kapacitetima, piše Večernji list.
A uvidom u analizu vidljivo je kako smo proteklu godinu završili s rekordnim obujmom vanjske trgovine prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, odnosno brojem od 6 milijardi maraka. Međutim, ono što zabrinjava je činjenica da je uvoz iznosio 4,9 milijardi KM te je zabilježen rast od 10%, dok je izvoz bio 1,1 milijardu KM i veći je za 9%. Prevedeno – deficit za iznosio 3,8 milijardi KM.
Kada analiziramo tržišta s kojima imamo najveći obujam vanjske trgovine, na prvom je mjestu Europska unija s ukupnom vrijednošću uvoza od 2,8 milijardi i izvoza od 495 milijuna KM.
Odnosno, 45 posto ukupne vrijednosti izvoza plasirano je na tržište EU-a, dok je oko 56% poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište BiH uvezeno iz EU-a.
Nažalost, i sa zemljama CEFTA-e imamo deficit, i to u iznosu od 914 milijuna KM, no ohrabruje što nam je izvoz ipak rastao po većoj stopi od uvoza – 459 milijuna KM, odnosno 11% više od izvoza u 2023. godini, dok je vrijednost uvoza iznosila 1,4 milijarde KM ili 7% više nego 2023. godine.
CEFTA u ukupnom izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio od 42%, dok je udio u ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda manji i iznosi oko 28%.
Gledajući situaciju po zemljama pojedinačno, vidljivo je da većinu izvoza realiziramo s Republikom Hrvatskom – čak 20% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što još jednom potvrđuje kako je susjedna RH vanjskotrgovinski partner broj jedan i zemlja koja ima strateški značaj kada govorimo o osnaživanju domaće poljoprivredne proizvodnje.
Nadalje, 19% izvoza plasira se u Srbiju, 11% u Crnu Goru, 8% u Sjevernu Makedoniju, 7% u Tursku, 5% u Sloveniju, 4% u Italiju, 4% u Njemačku, 3% u Austriju i 3% na Kosovo.
Oko 25% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na tržište Bosne i Hercegovine ide iz Srbije, 12% iz Hrvatske, 8% iz Njemačke, 7% iz Italije, 6% iz Mađarske, 5% iz Brazila, 5% iz Poljske, 4% iz Nizozemske, 3% iz Turske, 3% iz Austrije i 2% iz Slovenije.
Koji tipovi proizvoda
U strukturi izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju primarni proizvodi poput mlijeka, zamrznutih malina, pšeničnog brašna, konzerviranih proizvoda, dok su prerađeni proizvodi manje zastupljeni, poput kečapa i ostalih umaka od rajčice, slatkog keksa, vafla i oblatni i dr.
Za razliku od izvoza, u uvozu top deset poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dominiraju prerađeni proizvodi poput vode, piva dobivenog od slada, cigareta, bezalkoholnih pića, goveđeg mesa, zatim primarni poput šećera za rafiniranje, kave i dr.
U ovom bi se podatku mogao kriti i odgovor na pitanje zbog čega je deficit tako izražen.
Naime, vidljivo je kako BiH izvozi uglavnom neobrađene proizvode koji su u konačnici i niže financijske vrijednosti, a takvo što zasigurno upućuje na potrebu snažnijeg ulaganja u proizvodne kapacitete za preradu koji na dulje staze osiguravaju i snažniji financijski učinak u segmentu vanjske trgovine.
A sama proizvodnja hrane nešto je što u europskim okvirima dobiva na značaju uslijed geopolitičkih odnosa i poremećenih lanaca opskrbe, to BiH mora prepoznati te pokušati ispuniti uvjete za dobivanje snažnije financije podrške Unije.
Tu se prvenstveno misli na Instrument za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD), kojemu zbog političkih blokada još nemamo pristup.
Vrisak.info
