Plan Europske unije da do 2050. godine postane karbon neutralna, podrazumijeva velika ulaganja u obnovljive izvore energije. Najviše se ulaže u energiju iz sunca, vjetra i vode, ali problem pohranjivanja viškova energije dobivene iz takvih izvora i dalje ostaje neriješen. Francuska i Njemačka u razvoj tehnologije tekućeg hidrogena uložile su u posljednjih nekoliko godina na stotine milijuna eura, a buduća ulaganja koja najavljuju, mjere se u milijardama. Stručnjaci smatraju da Bosna i Hercegovina ima potencijala da se nametne kao proizvođač i izvoznik ovoga plina, prenosi BHRT.
Vodik nije izvor nego prijenosnik energije, a onaj koji se dobiva iz obnovljivih izvora naziva se zelenim i postaje veoma zanimljiv tržištu Europske unije. Njegove prednosti su višestruke, masovnom uporabom smanjila bi se ovisnost o fosilnim gorivima, kao i emisije štetnih plinova koje ispuštamo u atmosferu.
“To je jedini element kao gorivi element koji doprinosi dekarbonizaciji jer njegovim izgaranjem samo se proizvodi električna energija i čista voda. Prednosti vodika su velike na način da električnu energiju iz solarnih elektrana i vjetrova koja nam daje struju i kad ne treba možemo staviti u vodik i koristiti kad nam treba”, govori Ivica Jakić, predsjednik Udruge platforma čistog vodika Zapadnog Balkana Najveći problem za isplativost vodika bila je cijena i manjak infrastrukture.
Klimatske promjene postale su prioritet Europskoj uniji, koja je donijela zelenu agendu prema kojoj bi do dekarbonizacije trebalo doći do 2050. godine. Upravo zbog toga, smatraju u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, stvara se veliko tržište spremno plaćati za zeleni vodik.
“Akademska zajednica i gospodarstvenici su mnogo brži u inovacijama i primjeni inovacija za razvoj gospodarstva, biznisa i društvene zajednice, mnogo su brži od države. Prema tome mi moramo ubrzati ove procese, prilagodbu i izvršiti pritisak na tijela i vlasti u BiH da počnu primjenjivati ova pravila i donositi pravilnike kojima smanjujemo dekarbonizaciju i rješavamo pitanje obnovljivih izvora kao primarnih energenata u BiH”, objašnjava Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH. Prema procjeni magazina “Ekonomist”, ulaganja u tehnologije povezana s vodikom u sljedećih 10 godina iznosit će 500 milijardi dolara.
Europska unija unatoč ulaganjima u vlastitu infrastrukturu polovicu planira proizvoditi, a polovicu uvoziti. Prilika je to za proizvođače u Bosni i Hercegovini. Goran Slipac, predsjednik HRO CIGRE objašnjava: “Sredstva su pripremljena, pilot projekti se provode i mislim da je to šansa za zemlje kao što je BiH da nauči puno, da se prihvati tehnologija, da se njom ovlada i da se nađe neka niša u kojemu bi gospodarstvo moglo sudjelovati.”
Stručnjaci smatraju kako će dekarbonizaciju u kratkom roku predvoditi električna energija, ali dugoročno, zbog ograničenih kapaciteta baterija i punionica vodik će biti alternativa, u prvom redu za tešku industriju, kamionski i željeznički prijevoz. U Bosni i Hercegovini trenutno postoji jedan projekt za proizvodnju zelenog vodika, i to na području Prozor-Rame, a u tijeku je i osnivanje Udruge za razvoj i primjenu vodika.
Vrisak.info
