Najavljeno iskapanje litija i bora na Majevici u blizini Lopara aktualiziralo je i pitanje konkurentnosti bosanskohercegovačkog izvoza i gospodarstva u cjelini na globalnom tržištu. Iako mala i slabašna ekonomija, Bosna i Hercegovina ipak ima određene adute u trgovini sa svijetom, piše Večernji list BiH.
Naravno, ukupna trgovinska statistika ne ide nam u prilog, što za jednu relativno malu i nerazvijenu državu nije ni čudno. Bosna i Hercegovina je tako i u prvih pet mjeseci ove godine, od siječnja do svibnja, uvozila više robe nego što je izvozila. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je tijekom prvih pet mjeseci ove godine iznosio 6,64 milijarde maraka, što je za 8,5 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine. Uvoz je, s druge strane, iznosio 11,682 milijarde KM, što je za 4,6 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5,042 milijarde KM.
Tri od devet u plusu
Nije sve, ipak, tako loše kada je izvoz, odnosno ponuda na međunarodnom tržištu u pitanju. Bosna i Hercegovina najviše izvozi običnih metala i proizvoda od običnih metala, kao i strojeva; elektrotehničke opreme; uređaja za snimanje i reprodukciju slike i zvuka. Ukupno gledajući po sektorima proizvodnje, od njih ukupno devet, tri su u prošloj godini bilježile porast izvoza: sektor koji obuhvaća kamen, kreč, cement, beton i keramiku imao je izvoz od 388,4 milijuna maraka nasuprot 366,5 milijuna maraka u 2022., sektor kože, krzna i tekstila imao je izvoz od 1,864 milijarde maraka u odnosu na 1,834 milijarde KM godinu prije, dok je sektor koji obuhvaća mehaničke uređaje, oružja i strojeve zabilježio izvoz od 3,933 milijarde u odnosu na 3,477 milijardi KM u godini prije. Porasla je prošle godine i vrijednost izvezenog oružja i streljiva, i to za više od 26 posto u odnosu na 2022., na 320 milijuna maraka. Već je poznato da je namjenska industrija postala glavni izvozni adut BiH. I tekstilna industrija bilježi bolje podatke s obzirom na to da je vrijednost izvoza iznosila oko 1,761 milijun maraka u odnosu na 1,705 milijardi KM, kolika je bila vrijednost izvoza godinu prije.
O čemu ovisimo
Od ostalih grana proizvodnje, vidljivo je i kako je farmaceutska industrija povećala vrijednost izvoza, i to sa 135,9 milijuna na 172,69 milijuna maraka, tako da i bosanskohercegovački lijekovi postaju sve zastupljeniji na globalnom tržištu. Proizvodi od kamena, betona, keramike i stakla jedna su od kategorija kod kojih također bilježimo porast vrijednosti za oko 10 milijuna maraka, a rasla je i vrijednost izvoza različitih mehaničkih uređaja te je dosegnula iznos od gotovo 1,5 milijardi KM. Kada se pogledaju vodeće tarife u izvozu, vidljivo je kako je, baš kao i godinu prije, u 2023. na prvom mjestu bila električna energija s vrijednošću od 1,055 milijardi maraka. Međutim, BiH zbog smanjenje domaće proizvodnje i potrebe zadovoljenja vlastitih potreba za strujom sve manje izvozi električnu energiju.
Zbog problema u termoelektranama i ovisnosti hidroelektrana o vremenskim uvjetima izvjesno je da će struja biti sve manje izvozni adut BiH. Od količinski značajnih tarifa kada je o izvozu iz BiH riječ, izdvajaju se karbonati (553 tisuće tona), obrađeno drvo (441 tisuća tona), koks i polukoks od kamenog ugljena, mrkog ugljena (356 tisuća tona). S obzirom na to da izvoz vojne industrije bilježi pozornost uslijed svoga rasta, valja uputiti na podatak da je, količinski gledano, iz BiH izvezeno malo više od sedam tisuća tona na godišnjoj razini. Tako postupno od zemlje ugljena, drva i struje postajemo izvoznik oružja i vojne opreme, lijekova, pa i tekstila. Ono u čemu smo ovisni o uvozu i bez čega ne možemo nalazi se na podužem popisu, a dovoljno je spomenuti hranu, brojne sirovine, sofisticiranu tehnologiju, vozila, namještaj, medicinsku opremu… Nažalost, taj popis je još uvijek znatno duži od popisa naših izvoznih aduta, pa čak i kada mu uskoro dodamo litij i bor.
Vrisak.info
