Na jugu BiH pak radovi se odvijaju na strateški važnoj dionici Počitelj – Zvirovići, ukupne dužine 11,07 kilometara, a koja se nadovezuje na trasu autoceste Zvirovići – Bijača, dok u mjesecima koji dolaze možemo očekivati pravi “bum” cestogradnje i u ostalim dijelovima regije Hercegovine
Uz postojećih oko 238 kilometara autocesta, u BiH se u ovom trenutku radi još gotovo 100 kilometara novih dionica, od Hercegovine na jugu pa do Posavine na sjeveru, a najveće trenutačno gradilište je prostor od Zenice prema Žepču i dalje na sjever, gdje je u gradnji, kako je za Večernji list nedavno potvrdio v. d. direktora JP Autoceste Federacije Denis Lasić, 50 kilometara novih dionica.
Kada se tome doda i početak radova na još jednoj dionici – od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara, dolazi se do zaključka kako je investicijski ciklus dobio dodatno na zamahu. Cilj Autocesta je da u lipnju 2026. godine imaju kompletno izgrađen sjeverni dio koridora Vc.
Uskoro novi radovi
Na jugu BiH pak radovi se odvijaju na strateški važnoj dionici Počitelj – Zvirovići, ukupne dužine 11,07 kilometara, a koja se nadovezuje na trasu autoceste Zvirovići – Bijača, dok u mjesecima koji dolaze možemo očekivati pravi “bum” cestogradnje i u ostalim dijelovima regije Hercegovine. Naime, u nekoliko idućih mjeseci radovi bi trebali početi od petlje Mostar sjever do Bune, čime će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoceste kroz Hercegovinu.
A među njima je kapitalna dioica Mostar sjever – Mostar jug, dužine 14,2 kilometra, na kojoj je, uslijed iznimno zahtjevnog terena, predviđena gradnja niza tunela i mostova. Iza ovoga projekta, baš kao i iza niza drugih koji BiH donose suvremenu infrastrukturu, ali i nove prilike za razvoj gospodarstva kroz uvezivanja s drugim tržištima, jasno je stala Europska unija, a u tom kontekstu treba podsjetiti kako je Lasić nedavno potpisao projektni sporazum s EBRD-om za dionicu Mostar sjever – Mostar jug na koridoru Vc vrijedan 110 milijuna eura, izrazivši zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom s EBRD-om i EU-om na kontinuiranoj potpori i dosadašnjem angažmanu na izgradnji koridora Vc. Ugovor su potpisali ministar financija i riznice BiH Srđan Amidžić i Manuela Naessl, direktorica EBRD-a u BiH, uz najavu da će za dionicu biti dostupno dodatnih 110 milijuna eura EBRD kredita, čime ukupni doprinos EBRD-a projektu “Koridor Vc” premašuje milijardu eura. Nešto sjevernije planirana je gradnja kolosalnog tunela kroz planinski masiv Prenj, jedan od najdužih, a svakako i najsloženijih projektnih zahvata na europskoj razini, kojim će se u značajnoj mjeri skratiti putovanje od Mostara do Sarajeva, istodobno podižući ukupnu razinu sigurnosti u prometu. Procjena svih troškova ovog velikog projekta je 550 milijuna eura s rokom izgradnje šest godina. Inače, u Federaciji BiH do sada je izgrađeno 126,5 kilometara autoceste na koridoru Vc.
poster
Istodobno, u Republici Srpskoj otvaranje novih kilometara autoceste očekuje se krajem 2025. godine. U ovom entitetu do sada je izgrađeno 112 kilometara autoceste. Trenutačno je aktivno pet projekata, kažu za BHRT u Autoputevima Republike Srpske. Nedeljko Ćorić, direktor JP Autoputevi Republike Srpske, naveo je kako su gradilišta na dionici autoceste od Bijeljine do Rače, koridor Vc na dobojskoj obilaznici i pripremni radovi na dionici autoceste od Vukosavlja do Brčkog.
– Radimo i na pripremi otvaranja gradilišta i potpisivanja ugovora od Bijeljine do Brčkog i ugovora o koncesiji Banja Luka – Prijedor, gdje se izvode radovi na prvih sedam kilometara, objasnio je. A jedna od važnijih dionica je ona od Rače do Bijeljine, koja je i sastavni dio budućih autocesta Banja Luka – Bijeljina – Beograd i Beograd – Sarajevo.
Značaj povezivanja
Održati, ali i ojačati investicijski ciklus kada je riječ o najvećim infrastrukturnim radovima, a oni se vežu upravo uz izgradnju autoceste, od strateškog je značaja za domaće gospodarstvo, ali i ukupnu ekonomsku sliku, koja mora ostati dovoljno jaka u vremenima smanjene ekonomske aktivnosti. Konačno spajanje koridora Vc omogućit će prostoru od Jadrana do Posavine učinkovitu prometnu povezanost, što sa sobom donosi i nove mogućnosti suradnje, uvezivanja i investicija. Europska unija pritom je ključni partner koji kroz svoje financijske institucije, Europsku investicijsku banku i Europsku banku za obnovu i razvoj, aktivno podupire realizaciju generacijskog projekta.
Vrisak.info
