Svjetska banka, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj ključne su financijske institucije kroz koje će BiH uskoro dobiti milijardu i 164 milijuna eura za 13 strateških infrastrukturnih i gospodarskih projekata, počevši od prometnica i željeznica, pa do zdravstvenog sektora, a u tom procesu, od iznimnog je značenja produktivan rad državnog Ministarstva financijska i trezora koje uspijeva i u vremenu velike političke krize držati konce u rukama i usmjeravati državu k dogovoru s međunarodnim financijskim institucijama, piše Večernji list BiH.
Da je tomu tako, svjedoče i informacije nakon nedavnog sastanka koji je imao zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda s direktorom odjela Europske investicijske banke (EIB) za zapadni Balkan i Tursku Matteom Rivellinijem o započetim projektima ove banke u BiH i nastavku buduće suradnje.
Naime, predstavnici EIB-a zahvalili su se na dosadašnjoj suradnji i proaktivnom pristupu ministra i službenika Ministarstva koji realiziraju projekte s međunarodnim financijskim institucijama.
Pritom je naglašeno kako je u zastoju bilo pet projekata u oba entiteta ukupne vrijednosti oko 50 milijuna eura, a očekuje se da se tijekom ove godine plasira blizu 400 milijuna eura za četiri projekta koja se odnose na zdravstveni sektor, rekonstrukciju željeznica i jedne dionice na koridoru Vc u Republici Srpskoj te projekt vjetroelektrane na Vlašiću u Federaciji BiH. Istodobno, proaktivni stav ovoga Ministarstva koje uspijeva nametnuti na dnevni red važnost suradnje s međunarodnim financijskim institucijama bio je vidljiv i tijekom nedavnog susreta Bevande s visokim izaslanstvom Svjetske banke (SB) predvođenim regionalnom direktoricom Svjetske banke za zapadni Balkan Lindom Van Gelder. Ministar Bevanda zahvalio se čelnicima Svjetske banke na potpori koju su pružili BiH preko dva projekta ukupne vrijednosti oko 90 milijuna eura namijenjenih za oporavak od posljedica pandemije COVID-19. Pritom je potvrđeno, a to je iznimno važno zbog brojnih aktivnosti unutar BiH koje ovise o međunarodnom financiranju, kako je u postupku zaključivanja osam ugovora za projekte u vrijednost oko 414 milijuna eura, a u postupku implementacije je deset projekata vrijednih 463,9 milijuna eura.
“Svjesni smo da postoje zastoji zbog kompliciranog postupka sklapanja sporazuma i odlučivanja na više razina vlasti. Ministarstvo financija i trezora BiH nikada nije kočničar i pruža potporu svim institucijama u ovim aktivnostima”, naglasio je ministar Bevanda.
Treća financijska institucija koja će financirati možda i najzahtjevniji infrastrukturni projekt u BiH – tunel Prenj, kao i dionicu autoceste od Mostara do Konjica, Europska je banka za obnovu i razvoj. Politička kriza pritom ne smije ni na koji način ugroziti vrijedan financijski aranžman koji se priprema, a koji će poduprijeti i ubrzati aktivnosti na izgradnji ovoga kapitalnog projekta. Ono što ohrabruje je činjenica da je Vijeće ministara usvojilo inicijativu Ministarstva financija i trezora i imenovalo izaslanstvo za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora o zajmu (koridor Vc, dionice Ovčari – Mostar sjever, Mostar sjever – Mostar jug) između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Riječ je o zajmu koji je vrijedan 350 milijuna eura s alokacijom na FBiH, uz rok otplate do 15 godina, uključujući tri godine grace razdoblja, dok se ovaj projekt odnosi na dio autoceste od Ovčara do dijela Mostar jug na koridoru Vc te će biti podijeljen na dionice Ovčari – Mostar sjever i Mostar sjever – Mostar jug.
Na ovom dijelu koridora tehnički najzahtjevniji projekt bit će izgradnja strateški važnog tunela Prenj, a koji je najduža i najsloženija građevina na cijeloj dionici autoceste od Konjica do Mostara; dužina desne tunelske cijevi je 10.165 km, a lijeve 10.160 km. Pored njega radit će se i na dionici Ovčari – ulaz u tunel Prenj kao i tunel Prenj – Mostar sjever. Pritom, osim EBRD-a u financiranju ovoga dijela autoceste sudjeluje i već spomenuta Europska investicijska banka.
Vrisak.info
