Zapadni Balkan može postati alternativna lokacija za direktne strane investicije, navodi Bečki institut za međunarodna istraživanja (WIIW) u nedavnom izvještaju, navodeći da su razlozi za to nedovoljno iskorištena radna snaga i poboljšana infrastruktura.
U izvještaju WIIW-a o poslovanju u regiji, navodi se da na priliv stranih direktnih investicija u 2018. godini utječu globalnu faktori poput sankcija Rusiji, carine SAD-u, Brexit, digitalizacija.
Prema podacima centralnih banaka zemalja regije, najveći investitor u petogodišnjem periodu u regiji je Rusija, nakon čega slijede Austrija i Norveška.
Najviše investicija privukla je Slovenija, a u toj zemlji susjedna Austrija uložila je 16,4 milijardi eura u petogodišnjem periodu. Istovremeno, Austrija je u devetogodišnjem periodu 2005-2013 najveći investitor u Srbiji s 2,3 milijarde eura. Ta zemlja je najveći investitor u Bosni i Hercegovini, gdje je od 1994. do kraja 2016. godine uložila 1,2 milijarde eura.
U periodu od 2014. do travnja 2018. godine, Nizozemska je najveći investitor u Hrvatskoj sa 3,35 milijardi eura.
Rusija je najveći investitor u Crnoj Gori sa ukupno 426 milijardi eura ulaganja. Švicarska je vodeći investitor u Albaniji (1,08 milijardi eura), i u Makedoniji (277 milijardi eura) za petogodišnji period.
Na Kosovu, od proglašenja nezavisnosti, Njemačka je najveći investitor sa 436 milijardi eura.
