Trumpov kabinet uvest će krajem tjedna carine od 25 posto na dodatnih 16 milijardi dolara kineskog uvoza a Peking se sprema uzvratiti istom mjerom na identičnu vrijednost američkog uvoza.
SAD, Kanada i Meksiko već godinu dana pregovaraju i o izmjenama 24-godišnjeg sporazuma o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi (NAFTA), a američki je predsjednik zaprijetio povlačenjem iz sporazuma ako pregovarači ne postignu rješenje prihvatljio za SAD.
Dužnosnici su proteklih dana pokazali veći optimizam, ocjenjujući da bi pregovori mogli biti zaključeni do kraja godine.
Neke američke kompanije okrivile su carine za otpuštanja, smanjene profitne marže i moguće stečajeve. I neki su zastupnici Trumpove Republikanske stranke zgroženi trgovinskim sukobima s partnerima, upozoravajući na moguću dugotrajnu štetu za gospodarstvo.
Potpredsjednik Nacionalne udruge za poslovnu ekonomiju (NABE) Kevin Swift istaknuo je u priopćenju da je više od 90 posto od ukupno 251 ispitanog poslovnog ekonomista u istraživanju koje udruga provodi dva puta godišnje navelo da carine i prijetnje carinama uzrokuju “nepovoljne posljedice”.
“Ispitanici također očekuju nepovoljne posljedice u slučaju povlačenja Sjedinjenih Država iz NAFTA-e”, naveo je Swift u priopćenju.
Dužnosnici Bijele kuće tvrde pak da je američko gospodarstvo više nego dovoljno snažno da podnese takve sukobe, za koje vjeruju da će u konačnici rezultirati pravednijom trgovinom i da će umanjiti američki trgovinski deficit.
Istraživanje je također pokazalo podijeljenost anketiranih ekonomista u pogledu porezne reforme iz prosinca prošle godine, iako se slažu da bi Kongres trebao uložiti veće napore kako bi spriječio daljnje bujanje proračunskog manjka.
Većina ispitanih u NABE-ovom istraživanju odobrila je smanjenje korporativnih poreza ali samo mali dio njih slaže se s promjenama u korist pojedinaca, koje po ocjenama Demokratske stranke nepravedno idu na ruku bogatima.
Više od 80 posto ispitanika smatra da će aktualna fiskalna politika rezultirati većim proračunskim manjkom iskazano udjelom u BDP-u i slažu se da bi Kongres trebao poduzeti mjere kako bi se on smanjio.
Velika većina ispitanika također podupire borbu protiv klimatskih promjena i protiv nejednakosti dohodaka ali su podijeljeni oko metoda postizanja potonjeg cilja, navodi se u izvješću.
Tako 60 posto ispitanika u najnovijem istraživanju smatra da bi ekonomska politika trebala biti efikasnije angažirana u borbi protiv klimatskih promjena.
Njih 74 posto želi da ekonomska politika uključi mjere za smanjenje nejednakosti, pri čemu 47 posto njih sugerira dodatno obrazovanje kako bi se poboljšala produktivnost radnika, dok 33 posto smatra da bi efikasnija metoda bilo progresivnije oporezivanje
