Kada sam prodao prvi automobil jednom čovjeku iz BiH, nisam se mogao načuditi da se kod nas tako smanjuje kilometraža.
Nakon što sam kasnije vidio da to skoro svi kupci rade, ultimativno sam zaprijetio kupcima da ću objaviti istinu o njima i fotografiju stvarne kilometraže. Mogu reći da je to prestalo, barem kada su moji automobili u pitanju – govori za Večernji list BiH čovjek iz BiH koji živi i radi u Njemačkoj, u okolici Frankfurta.
Nažalost, nisu svi savjesni kao on. Kupcu je najvažnije prodati robu, a što će on s njom tamo negdje raditi, to ga uglavnom ne zanima. Problem vraćanja kilometraže na automobilima u BiH višegodišnja je boljka. “Korekcije” se kreću najčešće od 100 do 300 tisuća kilometara, a stručnjak naplati u prosjeku 100 KM po automobilu.
Stvarnu kilometražu bez računala nemoguće je utvrditi. Lažiranje u Njemačkoj Spekulira se da je u BiH polovina rabljenih automobila s prepravljenom kilometražom. Sugovornik blizak automobilskoj industriji BiH tvrdi da ih je od 30 do 50 posto, ali da lažiranja ima – ima.
– To nije nikakva novost i zato ljudi moraju dobro otvoriti oči kada kupuju auto. Renomirane tvrtke za uvoz automobila, premda su često na udaru, ne čine takve stvari jer je njima najvažnija reputacija, oni i njihovi zaposlenici žive od automobila. Čest su problem manji igrači, ali ne u tako ogromnom broju kao što se misli. Najveći problem su sami trgovci u zemljama iz kojih se uvozi. Nismo ni svjesni, primjerice, koliko Nijemci prepravljaju kilometražu, a nama su oni pojam onih koji su uredili stanje u društvu. U toj oblasti, kada je trgovina u pitanju, nije baš sve uređeno kao što se čini i često se događa da prevare naše trgovce – priča nam sugovornik blizak automobilskoj industriji u BiH.
Manipulacije nakon 2000. Lažiranjem kilometraže cijena automobila raste od 5 do 10 tisuća maraka. Posebno su pogodni za manipuliranje automobili proizvedeni nakon 2000. godine, kad su mehanički brojači prijeđenih kilometara zamijenjeni digitalnima. Naprave za resetiranje brojača prijeđenih kilometara mogu se nabaviti za manje od 10.000 eura, a brojač je moguće manipulirati u roku od 30 sekundi. S obzirom na to da ovaj problem nije samo prisutan u BiH, nego i u čitavoj Europi, Europski parlament je proteklih mjeseci pokrenuo inicijativu k Europskoj komisiji koja bi mogla drastično smanjiti ovakav oblik prevara.
Naime, primijenit će se na sve države članice belgijski model. Još 2006. Belgija je uvela sustav “Car-Pass” i napravila bazu podataka u koju se upisuje određen broj kilometara prilikom svakog posjeta autoservisu ili vulkanizeru. Kod rabljenih automobila koji se prodaju iz jedne države EU u drugu, broj onih s prepravljenom kilometražom raste čak do 50 posto.
U Poljskoj, u kojoj je najveće tržište rabljenih automobila u EU, čak 90 posto uvezenih rabljenih automobila nema korektno prikazanu kilometražu. Najveći izvoznik takvih automobila je već spomenuta Njemačka, iz koje iziđe trećina auta s takvom kilometražom. Primjenom belgijskog modela ovakve stvari bi se smanjile, a s obzirom na to da BiH pravila usklađuje s europskima, taj model bi se uskoro mogao i ovdje početi primjenjivati.
