Automobili na dizelski pogon dominiraju u Bosni i Hercegovini i po njihovoj brojnosti BiH je daleko iznad zemalja Europske unije.
Zbog liberalnijih propisa i nižeg životnog standarda, vozila na dizelsko gorivo vrlo su popularna i u ostalim zemljama zapadnog Balkana i drugim europskim zemljama koje nisu u EU, piše Večernji list BiH,
Stanje u BiH
podacima iz izvoda državne evidencije motornih vozila i dokumenata, zaključno s 2023. godinom na bosanskohercegovačkim cestama čak je 73 posto putničkih i lakih komercijalnih vozila pogonjenih dizelskim gorivom. Razlog je, dakako, njihova isplativost u odnosu na benzince, kao i činjenica da hibridna i električna vozila u BiH zbog nerazvijene mreže punionica još uvijek nisu privlačna većini stanovništva. Hibridna i električna vozila u ponudi na tržištu BiH prilično su skupa, a subvencije koje nude vlasti pri kupnji takvih vozila nedovoljno su motivirajuće za masovniji prelazak na “ekološka” vozila.
Tijekom prošle godine, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, uvezeno je 240 električnih automobila, dok ih je godinu prije u BiH stiglo 69, što je statistički značajan rast, ali apsolutni brojevi pokazuju da je udio električnih vozila kod nas i dalje zanemariv. Kada je riječ o hibridnim vozilima, za njih su vlasnici izdvojili oko 97,6 milijuna KM, a uvezeno ih je prošle godine 1512, od čega 1150 novih i 362 rabljena vozila. Godinu prije u BiH je uvezeno 610 hibridnih vozila. Za razvoj elektromobilnosti nužan preduvjet je infrastruktura za punjenje vozila na električni pogon. Međutim, informacije iz autokuća u Bosni i Hercegovini govore da će, u skladu s europskim trendovima, i kod nas vjerojatno padati udio dizelaša na cestama. Barem kada su u pitanju nova vozila jer mnogi proizvođači postupno izbacuju iz ponude automobile na dizelski pogon te se i kupcima u BiH ostavlja mogućnost birati između benzinaca, hibrida i električnih vozila. Trend sve manje zastupljenosti vozila na dizelski pogon na tržištu utjecat će i na smanjenje ukupnog broja takvih vozila na cestama. Naravno, propisi i dalje omogućavaju njihovu registraciju i vožnju pa će na tržištu rabljenih automobila još dugo biti interesa za dizelaše. U zemljama EU-a elektromobilnost se potiče kako kroz aktivnosti na uspostavi regulatornog okvira, koji uključuje i odgovarajuće poticaje za nabavu i korištenje električnih vozila, tako i kroz gradnju infrastrukture za njihovo punjenje. Stoga je i očekivano da zanimanje za dizelskim autima pada, ali je njihova zastupljenost i u EU još uvijek velika. Unutar EU-a prednjači Latvija, zemlja u kojoj gotovo 43 posto svih kućanstava uopće ne posjeduje automobil. No, među onima koji ga imaju, čak 65,8 posto su dizelaši. Dakle, dvije trećine vozila u toj baltičkoj zemlji još uvijek pokreće dizelski motor. To je i dalje znatno manje nego u BiH, ali za EU standarde Latvijci su rekorderi po broju dizelaša. Njihovi susjedi Litavci također dominantno voze automobile na dizelski pogon. Njihov udio u Litvi je 63,5%. Više od polovine ukupnog broja automobila dizelaši čine u još sedam članica Europske unije. To su Portugal s 58,8%, Hrvatska 56%, Irska 55,8%, Španjolska 55,7%, Francuska 53%, Austrija 51,5% i Slovenija s 50,7%.
Europska unija
Zanimljivo je da Grčka, koja ima najstariji vozni park u Europskoj uniji s prosjekom od 17,3 godine, ima najmanji postotak dizelaša. Naime, Grci imaju svega 8,7 posto registriranih automobila koje pogoni “nafta”, dok je Nizozemska druga s 9,8 posto. Prema podacima Europske udruge proizvođača automobila (ACEA), benzinci zadržavaju dominantan udio pogonskog goriva u Europskoj uniji. Automobili pogonjeni benzincima čine 50,6 posto svih registriranih automobila u EU. Međutim, dizelaši su relativno blizu. Njihov udio doseže 40,8 posto. S druge strane, električni automobili, unatoč sve rigoroznijim propisima u EU za dizelaše i benzince, čine svega 1,2 posto tržišta. Norveška ima daleko najveću stopu (20,8%) registriranih električnih automobila, dok Italija prednjači kada su u pitanju vozila pogonjena na prirodni plin.
Vrisak.info
