Mnoge vozače diljem Hrvatske barem je jednom iznenadila kamera za mjerenje brzine zbog koje su naglo kočili i pitali se hoće li ih udariti po džepu. Tijekom godina tehnologija je napredovala, a policija na sve više lokacija kontrolira brzinu. No mnogo je pitanja koja vozače ostavljaju u nedoumici.
Najviše se vodi polemika na koliko metara snimaju, je li kasno kočiti kad je ugledaju, hoće li blicati kada prekorače brzinu, ali i koliko ju je dopušteno prekoračiti. Stoga smo pitali policiju sve detalje o fiksnim kamerama na cesti.
Snimaju na 100 metara, a bilježe i druge prekršaje uz brzinu
Neprilagođena brzina je jedna od četiri glavne ubojice u prometu, a policija moguće rješenje tog problema vidi u radarima koji su u posljednje vrijeme preplavili Hrvatsku. Policija je osigurala gotovo 600 lokacija s kućištima, dok samih uređaja, kamera, ima 194. Zbog nesrazmjernog broja se kamere premještaju s jedne lokacije na drugu, no napominju kako im je u planu daljnje širenje mreže.
Lokacije se biraju prema analizi rizika pojedinih dionica prometnica te u suradnji s lokalnom zajednicom. Samo u zadnja dva mjeseca postavljena su kućišta na čak 37 novih lokacija, a prvi put su stigli i na hrvatske otoke. Pogodne su za uređaje marke GATSO T-serije RT4 i POLCAM SmartEye ST1.
Ovi uređaji koriste elektromagnetske valove za mjerenje brzine vozila, omogućujući precizno praćenje prometa. Moderne verzije mogu istovremeno pratiti više voznih traka i snimati vozila iz oba smjera, a policija je otkrila na koliko metara snimaju vozače.
“Uređaji detektiraju brzinu vozila na udaljenostima od 10 do 100 metara. Osim brzine, kamere bilježe i ostale podatke koji su potrebni za identifikaciju vozila (registarska oznaka vozila, tip vozila, prometna traka, smjer kretanja vozila, datum i vrijeme, serijski broj uređaja, GPS koordinate te drugo), navodi Index.
Vozač tako može dobiti više kazni jer se, uz prekršaje nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja vozila, fiksnim mjerilima posredno mogu utvrditi i prekršaji nepropisnog korištenja mobitela te nekorištenje sigurnosnog pojasa za vrijeme vožnje”, objasnili su te dodali:
“Granice dopuštene pogreške za predmetna mjerila iznose ± 3 km/h za brzine do 100 km/h, odnosno ± 3% za brzine iznad 100 km/h. Policijski službenici prilikom utvrđivanja prekršaja za brzine do 100 km/h računaju sigurnosnu razliku od 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h ta sigurnosna razlika iznosi 10%.”
Što kada kamera slika vozače?
Vozače često buni hoće li dobiti kazne ako kamera nije blicala, odnosno je li ih radar snimio. Iz MUP-a su pojasnili kako više nema blicanja, već diskretna infracrvena rasvjeta omogućuje taj svjetlosni show i prekršaji se snimaju na način koji neće ometati vozače. Stoga se više vozači ne mogu oslanjati na svjetlosni efekt kako bi znali hoće li na njihovu adresu stići kazna.
Isto tako, ako su prekoračili brzinu, neće ih spasiti ni loši vremenski uvjeti jer su mjerila brzine predviđena za rad u svim vremenskim uvjetima. Evo što se događa nakon što vozači prekorače dopuštenu brzinu i kamera ih neprimjetno slika u prekršaju.
“Nakon što je vozilo fotografirano to se komunikacijskim kanalima šalje u Informacijski sustav MUP-a. Nakon toga se na temelju registarskih oznaka vozila dolazi do osobnih podataka o vlasniku vozila i njegovoj adresi prebivališta. Na temelju prikupljenih podataka (mjesto i vrijeme prekršaja, brzina vozila, prekoračenje brzine, materijalna i kaznena odredba prekršaja, oznaka fiksnog uređaja, registarska oznaka vozila, podaci o vlasniku vozila) generira se Obavijest o počinjenom prekršaju koja se putem pošte dostavlja vlasniku vozila.
Vrijeme uručenja kazne od utvrđivanja prekršaja se razlikuje od policijske uprave do policijske uprave, ali nastojimo da se to obavi u što kraćem vremenu. Počinitelj ne može biti kažnjen prije nego što dobije Obavijest o počinjenom prekršaju”, naglasili su.
Pogreške su rijetke, a love i motocikliste
Zanimalo nas je može li doći do pogreške radara i što tada čine službenici.
“Rijetko dolazi do pogreške kamere za nadzor brzine. Ako do toga i dođe, onda je uglavnom problem u identifikaciji vozila (npr. zbog prekrivanja vozila drugim vozilom, neispravne registarske pločice).
U relativno malom postotku slučajeva, u odnosu na ukupan broj snimljenih fotografija, zbog refleksije radarskog snopa može se dogoditi da se pogrešno izmjeri brzina vozila. Policijski službenici su na ovakve situacije upozoreni te ih znaju prepoznati. Napominjemo da svaki uređaj jednom godišnje prolazi proces umjeravanja i ovjeravanja u ovlaštenom servisu.”
Vrisak.info
