U drugom krugu Izbora za predsjednika Republike Hrvatske održanom u nedjelju 5. siječnja u Bosni i Hercegovini glasovalo je nešto više 35.000 birača. S obzirom kako je u BiH bilo registrirano 93.352 birača jasno je kako je na izbore izišlo tek nešto više od 1/3 registriranih birača.
No, broj hrvatskih državljana u BiH puno je veći, a svi oni koji se nisu prethodno registrirali za glasovanje te nemaju osobnu iskaznicu Republike Hrvatske mogli su se za glasovanje registrirati na dan izbora.
S obzirom na ukupni broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske koji žive u Bosni i Hercegovini, jasno je kako je manje od 10% njih iskoristilo svoje građansko pravo biranja predsjednika države čije državljanstvo posjeduju.
Pošto je u 2. krugu Izbora glasovalo više od dva milijuna i pedeset tisuća birača dolazimo do izračuna kako je udio birača iz BiH u ukupnom broju otprilike 1,7%.
Matematika je jasna, ali ona nije spriječila većinu najčitanijih/najgledanijih medija u Hrvatskoj da na dan izbora stvaraju histeriju o navodnom masovnom izlasku birača u BiH (posebice u Mostaru), organiziranim autobusima, gužvama prije otvaranja birališta i sličnim bombastičnim naslovima koji su očito za cilj imali mobilizaciju birača u Hrvatskoj koji se protive glasovanju hrvatskih državljana iz BiH i dijaspore.
Činjenica je kako je primjerice na biralištu u Mostaru bila gužva, ali ista nije nastala zbog u postotku velikog izlaska birača iz BiH, nego zbog činjenice što je broj birališta u ovoj zemlji smanjen gotovo na minimum. Naravno, u izvještajima na dan izbora iz Mostara rijetki su spomenuli ovu činjenicu.
O ponašanju velikoga dijela najutjecajnijih hrvatskih medija za Vrisak.info svoj komentar je dao komunikacijski stručnjak iz Zagreba Kristijan Sedak.
Sedak za Vrisak.info ističe slijedeće:
“Rijetko vijest dana u Hrvatskoj dolazi iz Bosne i Hercegovine.
Na dan izborne šutnje vrlo angažirano izvještavanje o izlaznosti na biračka mjesta u Hercegovini pitanje je novinarske etike, ali i za preispitivanje od strane Državnog izbornog povjerenstva.
Sudeći po odjecima, takve nijansirane vijesti imaju utjecaj na biračko tijelo. Prije svega motivirajuće djeluju na izlaznost suprotne političke opcije.
Žao mi je što nismo jednakom strašću bili izvještavani o izlaznosti u na primjer Irskoj.
Ne valja zanemariti ni dugoročne posljedice odnosa prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini obzirom da se „povećana“ izlaznost ne stavlja u kontekst apsolutnog broja glasova ili u kontekst dosadašnjih izbora i stavlja na teret isključivo Hercegovcima.
Žele li zadržati građansko pravo glasa na izborima u Republici Hrvatskoj, Hercegovcima je uputno što prije početi glasovati za drugu političku opciju. Inače će pritisak za ukidanje ili ograničenje tog (i ostalih) prava biti sve veći.”
Vrisak.info
