U Bosni i Hercegovini trenutačno djeluju četiri slobodne zone, Visoko d.o.o. Visoko, Vogošća d.o.o. Vogošća, Hercegovina d.o.o. Mostar i Holc d.o.o. Puračić.
Prema službenoj informaciji koju je objavilo Vijeće ministara BiH, prošle godine u njima je proizvedeno robe u ukupnoj vrijednosti oko 310 milijuna konvertibilnih maraka, piše Večernji list.
U izvješću su navedeni detaljni podaci o korisnicima zona, vrijednostima uvoza iz inozemstva i domaćeg tržišta, proizvodnji te izvozu i plasmanu na domaće tržište. Sve zone pokazuju pozitivne rezultate u skladu s propisima.
- U slobodnoj zoni Visoko ukupna vrijednost proizvedene robe iznosila je 102.193.009,51 KM, od čega je 96.759.173,50 KM (95%) izvezeno u inozemstvo.
- U zoni Vogošća ukupna vrijednost proizvedene robe iznosila je 28.802.736 KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 28.785.569 KM (99%).
- Za zonu Hercegovina ukupna vrijednost proizvedene robe bila je 131.821.717,69 KM, od čega su 89.053.219,42 KM (68%) izvezene.
- U zoni Holc vrijednost proizvedene robe bila je 47.066.148,12 KM, s izvozom od 45.905.152,36 KM (98%).
Carinski teritorij i povoljne pogodnosti za investitore
Slobodne zone definirane su kao dijelovi carinskog teritorija BiH s posebnim režimom poslovanja, reguliranim Zakonom o slobodnim zonama i Zakonom o carinskoj politici. Mogu se osnivati u blizini međunarodnih prometnih čvorišta (luke, zračne luke, magistralne pruge), što olakšava logistiku i distribuciju.
Iskustvo pokazuje da slobodne zone u BiH imaju značajnu ulogu u gospodarskom razvoju, posebno u kontekstu privlačenja stranih investicija, povećanja izvoza i otvaranja novih radnih mjesta. Zone nude povoljnije uvjete poslovanja, uključujući porezne olakšice i carinske pogodnosti, što ih čini atraktivnim za domaće i strane investitore.
Tvrtke koje posluju u slobodnim zonama često su orijentirane na izvoz, čime doprinose pozitivnoj trgovinskoj bilanci BiH. Prošlogodišnji rezultati poslovanja potvrđuju da je u sve četiri zone gotovo sva proizvodnja usmjerena na izvoz. Aktivnosti u slobodnim zonama također doprinose zapošljavanju lokalnog stanovništva, posebno u industrijskim i logističkim sektorima.
Iskustva susjednih zemalja i izazovi
Slobodne zone u susjednim zemljama pokazuju značajan utjecaj na gospodarski razvoj, ali se suočavaju i s izazovima učinkovitosti. U Hrvatskoj je, prema Jedinstvenom registru poduzetničke infrastrukture, upisano 592 zone, od kojih je oko 200 aktivno.
U aktivnim zonama posluje oko 1.966 poduzetnika koji zapošljavaju više od 61.000 radnika, najčešće u proizvodno-prerađivačkim djelatnostima (oko 73%). Neravnomjerna aktivacija zona i nedostatak očekivanih rezultata ukazuje na potrebu bolje koordinacije i strateškog planiranja.
U Srbiji su slobodne zone 2023. zabilježile rekordne investicije od 980,7 milijuna eura, pri čemu je više od 20% ukupnih stranih ulaganja usmjereno u zone. Tvrtke u 15 zona ostvarile su suficit od 926,5 milijuna eura, što je rast veći od 48% u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se istaknula slobodna zona Pirot po rezultatima izvoza i suficita.
Izazovi i prepreke u BiH
U Bosni i Hercegovini mnoge slobodne zone suočavaju se s nejasnim zakonodavstvom i nedostatkom osnovne infrastrukture. Primjerice, Slobodna zona Hercegovina imala je pravne komplikacije zbog javne ceste koja je prolazila kroz zonu, što je ugrozilo njezin status.
Slobodne zone u BiH često nisu konkurentne u privlačenju izravnih stranih ulaganja, dijelom zbog nestabilnog priljeva kapitala i nedostatka dugoročne strategije. Tvrtke u zonama ponekad posluju izolirano, bez značajnog utjecaja na lokalne dobavljače, obrazovne institucije ili tržište rada.
Administrativne prepreke uključuju spore procedure, neučinkovitu birokraciju i nedovoljnu koordinaciju između državnih institucija. Informacije o zonama, njihovim pogodnostima i rezultatima poslovanja često nisu lako dostupne, što otežava donošenje investicijskih odluka.
Vrisak.info
