Neusklađenost mjesečnih primanja s troškovima života temeljna je karakteristika ekonomske stvarnosti Bosne i Hercegovine i ujedno ključni pokazatelj niskog životnog standarda njezinih građana.
Zemlja se, već gotovo tri desetljeća, nalazi u stanju stalne političke krize uzrokovane brojnim neriješenim pitanjima, narušenim međunacionalnim odnosima te manjkom međusobnog povjerenja. U međuvremenu, životni standard u susjednim zemljama, osobito članicama Europske unije, neprestano raste, unatoč izazovima i geopolitičkim nestabilnostima, zahvaljujući održanoj produktivnosti.
Najzorniji pokazatelj problema s kojima se suočavaju građani BiH proizlazi iz analize mjesečnih troškova života te usporedbe s troškovima u Europskoj uniji, eurozoni i pojedinim zemljama na koje se BiH često referira. Prema podacima Eurostata, udio hrane i bezalkoholnih pića u ukupnoj potrošnji kućanstava u EU u 2022. godini iznosio je 13,6 posto. S obzirom na inflacijske pritiske, može se pretpostaviti da je taj postotak u međuvremenu blago porastao. S druge strane, najnoviji podaci o potrošnji kućanstava u BiH otkrivaju zabrinjavajuću sliku – prehrana zauzima najveći dio mjesečnih prihoda, što jasno ukazuje na izazove svakodnevnog preživljavanja u zemlji koja je, podsjećamo, kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Prema izračunu Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka košarica za travanj 2025. godine iznosi 3168,90 KM, a prehrana unutar nje čini čak 44,85 posto ukupnog iznosa. To dodatno potvrđuje ranije navedene tvrdnje te ukazuje na to da većini građana nakon podmirenja osnovnih potreba ne ostaje dovoljno novca za bilo kakva dodatna ulaganja, uključujući poboljšanja u kućanstvu. Krediti i pozajmice nerijetko su jedini izlaz. Usporedba s travnjem 2024. godine, kada je potrošačka košarica iznosila 2930,20 KM, a prehrana činila 43,83 posto, pokazuje ne samo rast ukupnih troškova već i povećanje udjela prehrambenih izdataka.
Neravnoteža prihoda i troškova uz političke blokade koči životni standard u BiH
S obzirom na sve navedeno, pitanje životnog standarda trebalo bi postati prioritetno u djelovanju svih razina vlasti. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je ova tema neraskidivo povezana s europskim integracijama BiH. Provedba reformi koje se zahtijevaju u sklopu tog procesa trebala bi dovesti do rasta osobnih primanja i olakšati prilagodbu inflacijskim kretanjima. Međutim, političke blokade ponovno su zaustavile napredak – BiH trenutačno izostaje iz implementacije Plana rasta Europske unije, jednog od najambicioznijih projekata EU-a, upravo zbog izostanka dogovora o sadržaju Reformske agende. Iako je za BiH predviđeno više od milijardu eura pomoći, taj iznos trenutačno ostaje nedostupan.
Plan rasta, osim financijske pomoći, uključuje i dubinske reforme, osobito u području poslovnog okruženja. Prvi stup plana usmjeren je na ekonomsku integraciju, s ciljem da se prije samog pristupanja otvore pojedina područja jedinstvenog tržišta EU-a za zemlje zapadnog Balkana, čime bi građani osjetili konkretne koristi. No, reforme su preduvjet, i to u sedam ključnih područja: slobodno kretanje robe, usluga i radne snage, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima, olakšavanje cestovnog prometa, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, digitalno jedinstveno tržište te uključenost u industrijske lance opskrbe.
Bosna i Hercegovina, zbog kontinuiranih političkih prepreka, godinama propušta i druge važne izvore financiranja, poput sredstava iz IPARD fonda za poljoprivredu. U međuvremenu, domaći poljoprivrednici jedva uspijevaju spojiti kraj s krajem.
Vrisak.info
