Bosna i Hercegovina i dalje ima najniže prosječne brzine interneta među zemljama zapadnog Balkana, unatoč određenim pomacima posljednjih godina. To u praksi znači da većina korisnika može funkcionirati u skladu sa svakodnevnim potrebama, ali su brzine ograničavajuće i manje pouzdane.
BHRT je istražio koje su ključne prepreke koje bi država trebala savladati da bismo barem dostigli susjede ili se približili europskim standardima pristupa širokopojasnom brzom internetu.
Koliko ste puta posegnuli za mjerenjem brzine interneta jer vam se učinio sporijim nego što bi trebao biti ili vam je potrebno? Nije bez razloga – Bosna i Hercegovina ima najsporiji internet u regiji.
Podaci mjernih platformi govore da su prosječne brzine prijenosa podataka i do nekoliko puta niže u odnosu na ostale zemlje zapadnog Balkana. Pri tome, plaćamo isto ili više za sličan paket usluga. Pokrivenost ultrabrzim širokopojasnim internetom i pristup optičkim mrežama u našoj zemlji također je znatno ispod prosjeka u odnosu na regiju.
Optička infrastruktura i administrativni izazovi
Među najvećim operaterima koji su kontaktirani oglasili su se jedino iz BH Telecoma. Ulaganja u širenje optičke infrastrukture i postupni prelazak korisnika učinili su da u ovom trenutku oko 20 posto korisnika koristi brzine između 100 Mbps i 1 Gbps.
Najveći izazov je sporost administracije u izdavanju dozvola i različita legislativa po kantonima, kao i nedostatak strateških dokumenata koji bi uredili ovu oblast.
U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) kažu da operateri razvijaju fiksnu mrežu bez propisanih obveza, u skladu sa vlastitim komercijalnim interesima, dok u mobilnoj mreži ispunjavaju određene uvjete za dobivanje dozvola.
Donošenje strategije razvoja u skladu s europskom agendom pristupa širokopojasnom internetu smatraju ključnim.
Harmonizacija propisa i poticanje digitalnih usluga
“Mjere koje je, između ostalog, potrebno razmotriti uključuju harmonizaciju propisa u Bosni i Hercegovini u pogledu gradnje mreža, uspostavu modela financiranja za nekonkurentna područja te poticanje razvoja i korištenja digitalnih usluga, kao pokretača razvoja na strani potražnje”, naveli su iz Agencije.
Ministar komunikacija bio je vrlo direktan. Strategiju pristupa širokopojasnom internetu dvije godine blokira SNSD iz njima znanih razloga. S druge strane, dominantne telekom kompanije se ne natječu i grade neku vrstu monopola.
“Da postoji stvarno natjecanje, ulagali bi u svoju infrastrukturu i otimali jedni drugima korisnike. Oni to ne rade jer postoji neko uvjerenje u Bosni i Hercegovini, koje ja mislim da je pogrešno, da Bošnjaci trebaju biti na BH Telekomu, Srbi na Mtelu, a Hrvati na Eronetu. Moram se ovako izraziti, ali to je brutalna istina”, rekao je Forto.
Vrisak.info
