Europska unija je kroz Plan rasta našoj zemlji na raspolaganje stavila čak 976 milijuna eura. Jedna trećina tog iznosa su bespovratna sredstva, dok je plan da se ostatak plasira kroz povoljne kredite.
Sve što Bosna i Hercegovina treba uraditi kako bi dobila ovaj novac jest usvojiti nekoliko zakona, no čini se da je za domaće vlasti to puno lakše reći nego učiniti.
Već mjesecima BiH ne uspijeva preuzeti gotovo besplatan novac čija isplata ovisi isključivo o provedbi dogovorenih reformi. Glavni razlog leži u nefunkcionalnosti vlasti koja je desetljećima opterećena nepoštivanjem ustavne arhitekture zemlje.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza upozorava na štetnost ovakvog zastoja: „Usporenom provedbom Plana rasta BiH gubi novce, ali gubimo i svi mi u BiH, s obzirom na to da su zahtjevi iz Plana rasta nešto pozitivno za našu zemlju.“
Umjesto koncentracije na provedbu nužnih reformi, značajan dio domaćih političkih aktera tijekom ovog mandata bavio se politikantskim temama. Na to ukazuje i Ivan Ćubela s Filozofskog fakulteta SUM-a.
„BiH je dugo vremena imala unutarnja previranja, i to kroz odnose ‘Trojke’ i Srba u Vijeću ministara. To vrijeme je bilo bespotrebno protraćeno“, naglašava Ćubela.
Prvi koraci: Ratifikacija sporazuma donosi 70 milijuna eura
Ipak, još nije sve izgubljeno i postoje realne šanse da BiH ipak dobije europske milijune. Savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara BiH Bariša Čolak pojašnjava koji su idući potezi koji se očekuju od domaćih institucija.
„Sad bi trebalo napraviti neke iskorake, a to bi trebale uraditi bh. vlasti. Trebalo bi ići u dva smjera – ratificirati dva sporazuma, o grantu i kreditu, te imenovati koordinatora jer to Europska komisija traži od nas“, navodi Čolak.
Kako bi država uopće došla do stotina milijuna eura, najprije se mora pokazati sposobnom povući 70 milijuna eura predfinanciranja.
„Sljedeći korak je potpisivanje i ratifikacija dvaju sporazuma – o zajmu i grantu. Time bi BiH stekla uvjete da dobije predfinanciranje od 70 milijuna eura“, pojašnjava Ćubela.
Zakoni na čekanju i nužnost političke volje
Unatoč tome što se čini kako je Europa širom otvorila vrata našoj zemlji, članstvo u zajednici europskih država još je uvijek jako daleko. Čolak upozorava da se mora ići i korak dalje od same implementacije dosadašnjih mjera.
„Trebali bismo usvojiti Zakon o Sudu BiH te imenovati glavnog pregovarača. To je obveza BiH i to će se morati učiniti“, jasan je Čolak.
S druge strane, za deblokadu europskog puta potrebno je zapravo vrlo malo. Ministar Bunoza napominje da su ključni zakonski prijedlozi već u proceduri.
„Što se tiče Zakona o VSTV-u i Sudu BiH, naši prijedlozi su na dnevnom redu Doma naroda i bilo bi jako dobro da se vrlo brzo usvoje kako bi BiH nastavila svoj europski put“, zaključuje ministar pravde.
U konačnici, za napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu politički akteri najprije moraju pokazati dobru volju. Tek nakon toga, i svi ostali zadaci postat će znatno manje zahtjevni.
Vrisak.info
