Zemlje zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, očekuje prosječni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,1 posto u 2026. godini.
To je nešto više u odnosu na ovu godinu, ali i dalje nedovoljno da zadovolji potrebe građana, navodi se u novom izvješću Svjetske banke za zapadni Balkan objavljenom u utorak, 7. listopada.
Dodaje se da je broj radno sposobnog stanovništva već značajno smanjen, a prema projekcijama, očekuje se njegov pad za gotovo 20 posto do 2050. godine.
„Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, gospodarskog rasta i tržišta rada, regija bi se mogla suočiti s manjkom od više od 190.000 radnika u narednih pet godina“, navodi se u izvješću.
Gospodarski rast na zapadnom Balkanu usporio je tijekom 2025. godine jer je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je povećana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja – unatoč solidnom rastu plaća i kredita. Fiskalna politika, iako blago ublažena, ostaje disciplinirana, pa je deficit bio ispod tri posto, a javni dug nastavio je silazni trend.
Prema prognozama Redovitog ekonomskog izvješća za zapadni Balkan, kombinirani gospodarski rast Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Kosova dosegnut će tri posto u 2025. godini, što je za 0,2 postotna boda manje od prethodnih projekcija. Predviđa se ubrzanje rasta na 3,1 posto u 2026., a zatim na 3,6 posto u 2027. godini, prenose Nezavisne.
„Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Europske unije, ali gospodarski rast i dalje nije dovoljan da ispuni očekivanja građana“, izjavila je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
„Kako bi se regiji pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene u strategiji zapošljavanja – poput poticanja većeg sudjelovanja na tržištu rada, unaprjeđenja vještina građana i jačanja poduzeća kroz digitalna poboljšanja“, zaključila je ona.
Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, kazao je da je rast BDP-a Bosne i Hercegovine usporio na 1,7 posto u prvom tromjesečju 2025. godine s tri posto godinu ranije, uslijed smanjenja industrijske proizvodnje, osobito u prerađivačkom sektoru.
Kako se navodi u izvješću, potrošnja je ostala stabilna, ali su slaba ulaganja i rast cijena hrane doveli do inflacije od 3,4 posto u lipnju. S obzirom na te izazove, očekuje se da će rast ostati umjeren, dosegnuvši 3,2 posto do 2027. godine.
„Javni dug ostaje umjeren. Međutim, prosječan realni rast prihoda od samo tri posto godišnje od 2015. doveo je do toga da je BDP po glavi stanovnika u 2024. godini dosegnuo tek trećinu prosjeka Europske unije, što ograničava napredak u smanjenju siromaštva“, navodi se u izvješću.
Dodaje se da ekonomska ranjivost i dalje postoji, pri čemu 40 posto odraslih navodi da ne bi mogli pokriti troškove dulje od mjesec dana ako bi izgubili glavni izvor prihoda. Povećanje minimalne plaće donijelo je određeno olakšanje osobama s nižim primanjima.
„U nadolazećem razdoblju BiH se suočava s ključnim izazovima: ubrzavanjem strukturnih reformi, poboljšanjem poslovnog okruženja i jačanjem uključivosti na tržištu rada, osobito za ranjive skupine. Izgledi su podložni negativnim rizicima zbog globalne ekonomske neizvjesnosti i političke nestabilnosti u BiH. Bosna i Hercegovina suočava se sa stvarnim izazovima – od političke nestabilnosti koja usporava reforme do rastućih cijena i globalne neizvjesnosti“, napisao je Sheldon u izvješću.
Ekonomist Igor Gavran ističe da je prognoza rasta BDP-a prilično upitna, barem iz perspektive BiH.
„Ako se gleda statistički, vjerojatno će taj rast biti praćen zaduživanjem i odnositi se ponajviše na infrastrukturu i projekte koji tek neznatno i sporo utječu na životni standard“, kazao je Gavran, dodavši kako je jedan od čimbenika i očekivani priljev sredstava temeljem Plana rasta Europske unije, ali da je i to privremenog karaktera.
Vrisak.info
