U posljednjih nekoliko mjeseci ideja o zabrani pristupa društvenim mrežama maloljetnicima, najčešće mlađim od 15 ili 16 godina, zauzela je središnje mjesto u javnim debatama diljem svijeta, piše Večernji list BiH.
Australija je krajem 2025. postala prva država koja je takvu mjeru i provela u djelo: više od 4,7 milijuna naloga ljudi mlađih od 16 godina onemogućeno je ili uklonjeno s platformi poput Instagrama, TikToka, Snapchata, Facebooka i drugih, a kompanijama koje ne provedu pravila prijete visoke kazne.
U Europi se slična pitanja intenzivno razmatraju. Europski parlament razmatra prijedlog o uvođenju jedinstvene dobne granice od 13 do 16 godina za korištenje društvenih mreža uz mehanizme provjere identiteta, a neki članovi parlamenta zagovaraju i stroža ograničenja.
Zagovornici zabrana navode ozbiljne psihološke, društvene i razvojne rizike povezane s maloljetničkim korištenjem društvenih mreža: ovisnost, anksioznost, poremećaj pažnje, depresiju, izloženost neprikladnom sadržaju, cyberbullying i utjecaj algoritama koji potiču stalnu upotrebu.
Posljednjih godina studije su pokazale značajan porast problematičnih obrazaca ponašanja među adolescentima koji koriste društvene mreže. Protivnici takvih zabrana često upozoravaju na ugrožavanje privatnosti, slobode govora ili neučinkovitost represivnih mjera ako se ne prate bolje digitalne strategije, obrazovanje i roditeljska uključenost.
U Australiji su se protiv zabrane čak i pravno pobunili neki pružatelji usluga, poput platforme Reddit, tvrdeći da nova pravila ne uzimaju u obzir slobodu govora i privatnost. BiH nije izravno donijela zakon o zabrani društvenih mreža za maloljetnike, ali se tema sve češće pojavljuje u medijima i javnim raspravama, donosi Večernji.ba.
Analize pokazuju da BiH ima više od dva milijuna korisnika društvenih mreža, što je oko 70% ukupne populacije, a među mladima od 18 do 24 godine taj broj doseže i iznad 95% – što upućuje na duboku uključenost mladih u digitalni život.
U Narodnoj skupštini RS-a krajem 2025. promoviran je prijedlog rezolucije o zaštiti djece u digitalnom prostoru koji predviđa ograničenje društvenih mreža do 15. godine. Također, dio domaćih političara, poput gradonačelnika Banje Luke, predlaže ideju o zabrani društvenih mreža za mlađe od 17 godina.
Grad Banja Luka, naime, planira razviti i patentirati aplikaciju kojom bi se djeci mlađoj od 15 godina onemogućio pristup društvenim mrežama, a obveza instaliranja tog rješenja bila bi na roditeljima prilikom kupnje telefona za svoju djecu. Ovu inicijativu predstavio je gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, navodeći da je u pripremi i zakonski okvir koji bi pratio uvođenje same aplikacije.
– Predložit ćemo da su roditelji dužni, kada kupe telefon, instalirati tu aplikaciju. Uz tu aplikaciju mladima do 15 godina bit će zabranjeno ili onemogućeno koristiti Facebook, Instagram i TikTok, koji je veoma opasan, sadržaj koji je nasilan, koji utječe na koncentraciju djece, umanjuje fokus – rekao je Stanivuković.
On je naveo da društvene mreže same po sebi ne moraju biti štetne ako se koriste na primjeren način, ali je ocijenio da djeca do 15 godina ne mogu adekvatno razumjeti i pratiti sadržaje koji im se putem tih platformi nude.
Ideju o ograničavanju pristupa društvenim mrežama maloljetnicima Stanivuković je ranije iznosio u javnosti, a NS-u RS-a dostavljen je dokument pod nazivom “Rezolucija o zaštiti djece u digitalnom okruženju i odgovornom korištenju društvenih mreža”.
Prema pisanju Nezavisnih, rezolucija sadrži 12 točaka. Između ostalog, u dokumentu se ističe potreba da se djeci mlađoj od 15 godina onemogući pristup društvenim mrežama radi zaštite njihova emocionalnog, razvojnog i kognitivnog aspekta.
– Tehnologije za procjenu starosti moraju biti usuglašene s najvišim standardima zaštite privatnosti, bez prikupljanja ili čuvanja osjetljivih biometrijskih podataka, a u skladu s europskim načelima minimalnog obujma podataka. Zaštita privatnosti djece mora biti prioritet te se preporučuje ograničenje prikupljanja, obrade i čuvanja podataka maloljetnika, kao i sprječavanje praćenja ponašanja djece u komercijalne ili druge svrhe – stoji u rezoluciji.
Također, navodi se i da je “cilj ove rezolucije stvaranje sigurnog i poticajnog digitalnog okruženja koje omogućuje djeci zdravo odrastanje, očuvanje mentalnog zdravlja i adekvatnu zaštitu od digitalnih rizika i zloupotreba”.
Vrisak.info
