Berkovići se suočavaju s nedostatkom liječnika. Trenutačno na dvije i pol tisuće registriranih pacijenata u Domu zdravlja, i uz besplatan smještaj te plaću od oko 3000 maraka, radi samo jedan stalno zaposleni liječnik. U Berkovićima je mahom starija populacija. Zbog toga su im nužna minimalno dva stalno zaposlena liječnika, piše Večernji list BiH.
Potreba za liječnicima još je veća jer je u toj općini u tijeku veliko gradilište. Gradi se HE Dabar, pa se očekuje veliki broj kineskih državljana i povećana potreba za zdravstvenim uslugama.
– Velika je potreba. Trebaju nam čak i tri liječnika da budu stalno zaposlena. Bez pomoći Ministarstva zdravstva mislimo da je teško trajno riješiti ovaj problem – rekao je Goran Ćupina, ravnatelj Doma zdravlja “Doktor Milenko Muratović”.
Općina Berkovići nije jedina u kojoj nedostaje liječnika. Problem je primjetan i u domovima zdravlja. Iz Sarajevske županije kažu da je nedostatak stručnog kadra postao kroničan problem.
– Ističemo da je u slučaju specijalista riječ o visoko deficitarnom kadru na tržištu rada te da je naša ustanova u prethodnom razdoblju u više navrata raspisivala javne oglase za popunu radnih mjesta na koje se nitko nije javljao – navode iz JU Dom zdravlja Sarajevske županije. Javlja se i potreba za dopunskim radom liječnika, kao i povećanjem broja ugovora između ustanova koje su primorane zbog nedostatka kadrova međusobno razmjenjivati liječnike. Time se povećava teret zdravstvenim djelatnicima, a liste čekanja sve su duže. I moglo bi biti sve gore s obzirom na to da je, osim onih koji su otišli, veliki broj onih koji čekaju priliku za odlazak.
– Više od 100 liječnika s područja Federacije Bosne i Hercegovine je samo u 2022. godini zatražilo ispis iz Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine radi odlaska u Hrvatsku, Njemačku i zemlje Arapskog poluotoka. Uz to, određeni broj liječnika još je aktivno zaposlen u našoj zemlji, ali već dulje traži zaposlenje u inozemstvu – ističu iz Liječničke komore Federacije BiH.
Nedostatak liječnika sve je veći problem u BiH. Vijest koja bi nas trebala više zabrinuti od zapaljene retorike podjela je da je više od stotinu liječnika s područja Federacije BiH samo u 2022. godini zatražilo ispis iz Liječničke komore radi odlaska u inozemstvo. Točnih podataka za 2023. godinu još nema, ali već se može naslutiti da se negativan trend nastavio. Nedostatak perspektive glavni je razlog koji tjera veliki broj građana BiH da krenu trbuhom za kruhom. Većina mladih školuje se kako bi se zaposlila u zemljama EU-a, a to je posebno izraženo kod medicinskih djelatnika. Medicinskog osoblja nedostaje u cijeloj Njemačkoj koja zbog toga na sve načine pokušava privući nove radnike. Plaće medicinskog osoblja, osobito medicinskih sestara, ovise o odjelu na kojem rade, saveznoj državi, radnom vremenu i stupnju obrazovanja. Prosječni mjesečni prihod za medicinsko osoblje je 2900 eura na puno radno vrijeme i 1996 na pola radnog vremena. Najbolje plaće medicinske sestre imaju u Münchenu, gdje prosječna plaća iznosi 4080 eura.
Školovanje medicinskih djelatnika državu košta prilično mnogo, što ne bi bilo sporno da oni ostaju u BiH. Nažalost, ovdje se školuje kadar za mnogo bogatiji Zapad.
– BiH godišnje troši više od 50 milijuna eura na obrazovanje medicinskih djelatnika, od kojih je moguće da će neki raditi negdje u inozemstvu – kazala je glavna tajnica Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu. Upitala je hoće li zapadni Balkan nastaviti s proizvodnjom besplatne radne snage za druge ili će napraviti okružje u kojem će mladi željeti ostati. – Što mladi misle o svemu tome? U okviru ovogodišnjeg izdanja istraživanja Balkan Barometar pitali smo mlade ljude o prioritetnim oblastima kojima, prema njihovu mišljenju, vlasti trebaju posvetiti više pozornosti. Mogućnost zapošljavanja istaknulo je 47% mladih, 38% je spomenulo obrazovanje, a 26% je kao prioritet navelo sigurnost – kazala je Bregu.
– Istraživanje je pokazalo da 70,6% ispitanika u dobi od 18 do 25 godina razmatra život i rad u inozemstvu – napomenula je Bregu i zaključila da bi, ako se te namjere ostvare, zapadni Balkan uskoro mogao postati društvo koje stari. Dakle, siromašna BiH financira školovanje kadra za EU.
Vrisak.info
