Dobivanje zelenog svjetla za otvaranje pregovora, osim što je dodatni motiv političkim snagama u zemlji da ubrzaju rad na preostalim reformama nužnim za dobivanje pregovaračkog okvira, otvorit će mogućnost da BiH postane konkurentnija u dobivanju sredstava iz pretpristupnih fondova, a krajem 2023. aktivno je bilo više od milijardu i pol eura sredstava, uključujući aktivne bilateralne IPA fondove, kao i sredstva iz portfelja Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), piše Večernji list BiH.
Naime, preduvjet dobivanja većih iznosa je kvaliteta predloženog programa jer se, u skladu s novim IPA okvirom (IPA III 2021. – 2027.), sredstva izdvajaju na temelju relevantnosti politika i zrelosti projekata iz godišnjeg prijedloga projekata zemlje korisnice.
Pojednostavljeno, nužno je da projekti imaju visok stupanj pripremljenosti uz postojanje sektorskih cjelodržavnih strategija, jasnih provedbenih aranžmana i drugih elemenata kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva. Nadalje, ocjene dostavljenih projekata i izdvajanje sredstava povezani su i s reformskim procesima, što iziskuje visok stupanj koordinacije svih aktera i političku posvećenost reformama.
Budući da BiH, a velikim dijelom zahvaljujući iskustvima u bilateralnim programima, kao i suradnji s Hrvatskom, ima iskustva u programima prekogranične suradnje, postoji visoka mogućnost da će lakše, unatoč političkim izazovima, raditi i na privlačenju sredstava iz onih fondova koji su u najvećem stupnju realizacije. A u izvješću Europske komisije iz studenoga prošle godine precizirano je kako, prema EIP-u, Bosna i Hercegovina ima koristi od portfelja od 934 milijuna eura tekućih/aktivnih bilateralnih IPA fondova, mobilizirajući dodatna sredstva u iznosu od 2,595 milijardi eura.
EU pruža potporu putem IPA-e i Instrumenta vanjske politike za jačanje otpornost balkanskih partnera na suočavanje s hibridnim prijetnjama, uključujući cyber i strane informacije manipulacija i uplitanje. Bosna i Hercegovina također ima koristi od ulaganja kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF). WBIF se pruža Bosni i Hercegovini od 2009. godine s oko 717 milijuna eura bespovratnih sredstava za investicije i tehničku pomoć.
Trenutačni portfelj WBIF-a, precizirano je, u studenome 2023. iznosio je 640 milijuna eura bespovratnih sredstava procijenjenih ulaganja na 2 milijarde eura. WBIF, uz ostalo, podržava projekte u željezničkom i cestovnom prometnu, obnovljivim izvorima energije, vodoopskrbi, razvoj privatnog sektora…
S obzirom na vremenski odmak, moguće je da je iznos sredstava u ovom trenutku i veći, a osobito kada govorimo o programima projekata za IPA 2024. BiH u proračunskom razdoblju do 2027. Sudjeluje u tri transnacionalna, tri prekogranična i dva međuregionalna programa teritorijalne suradnje. Sredstva iz navedenih programa moći će se iskoristiti za niz različitih aktivnosti kojima se podiže životni standard, pa tako, primjerice, program “Adrion” ulaže u regionalne inovacijske sustave, kulturnu i prirodnu baštinu, otpornost okoliša, održivi promet i mobilnost, kao i izgradnju kapaciteta.
Interreg VI – A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora pak podržava pametne investicije u istraživanje, razvoj i konkurentno poduzetništvo, zelene investicije u zaštitu okoliša i učinkovito upravljanje rizicima te ulaganje u javno zdravstvo, održivi i inkluzivni turizam i kulturu.
A što BiH čeka u bliskoj budućnosti? Odgovor na to pitanje je složen i uključuje nastavak IPA III financiranja, ali i novi izvor sredstava kroz plan rasta za zapadni Balkan. Instrument će se odnositi na razdoblje od 2024. do 2027. godine i očekuje se da će partnerima EU-a na zapadnom Balkanu osigurati do dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde eura kreditnih sredstava.
Međutim, kao što je poznato, BiH nije navrijeme ispunila preduvjete, odnosno donijela Reformsku agendu, i to zbog blokade u četirima županijama. Hoće li ta blokada značiti i dugotrajniji izostanak sredstava, ostaje za vidjeti.
Izravna novčana pomoć tek je jedan od segmenata podrške, drugi dio dolazi kao posljedica reformskog usklađivanja s pravilima EU-a te otvara mogućnosti u obliku novih investicija, suradnju na projektima, integraciju u tržišta, otvaranje novih poslovnih prilika, a jedan od stupova je i jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, pod uvjetom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta. Iskustva govore o opravdanosti ovog pristupa.
Naime, integracija s jedinstvenim tržištem Europske unije bila je glavni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan utjecaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastao kao rezultat integracije s jedinstvenim tržištem EU-a.
Vrisak.info
