Sliježu se dojmovi nakon novog posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini.
Europska unija još jednom je potvrdila svoju podršku europskom putu naše zemlje, no iza diplomatskih poruka i protokolarnih susreta, realnost političkih odnosa u BiH ostaje nepromijenjena. Kompleksni odnosi, unutarnje podjele i predizborna kalkuliranja i dalje usporavaju europske integracije.
I ovaj posjet predsjednice Europske komisije pokazao je opredijeljenost Europske unije za priključenje Bosne i Hercegovine, ali, prema ocjenama analitičara, teško da će uroditi konkretnim rezultatima. Bojazan je da bi posjet mogao ostati tek u okvirima protokolarnog izraza podrške. Ipak, zastoj BiH ne odskače znatno od ostatka zapadnog Balkana, izuzev Crne Gore.
Profesor međunarodnih odnosa doc. dr. sc. Ivan Kraljević ističe kako su zadatci koje Europska komisija postavlja pred BiH i dalje isti:
“Sve države zapadnog Balkana su ostale na pozicijama na kojima su bile i u prethodnom razdoblju, odnosno od proteklog susreta s europskim dužnosnicima. Ono što je karakteristično u ovom posljednjem posjetu gospođe von der Leyen BiH, jest da ostaju isti zadatci pred BiH – to su dva zakona, Zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH, te imenovanje glavnog pregovarača”, kazao je Kraljević.
Stručnjak Instituta za društveno-politička istraživanja Milan Sitarski smatra da će i ovaj posjet ostati tek formalni izraz podrške, bez stvarnog političkog pomaka:
“Bojim se da će ovaj posjet gospođe Von der Leyen opet biti neko protokolarno izražavanje Europske unije za naš europski put, ali bez mogućnosti da se to na korektan način prihvati s ove strane. Uz već ustaljen običaj da se svaki kompromis proglašava kao neki poraz ili katastrofa, pogotovo u tim predizbornim razdobljima koji kod nas traju predugo, bojim se da će teško biti nekog opipljivog konkretnog napretka na europskom putu”, rekao je Sitarski.
Za napredak BiH na europskom putu, upozoravaju analitičari, postoji previše otežavajućih okolnosti.
Preuranjena predizborna kampanja, strah od gubitka biračkog tijela, drugostupanjska presuda Miloradu Dodiku i njezine političke posljedice, kao i isključivost unutar stranaka vladajuće Trojke prema svemu što dolazi iz SNSD-a, dodatno usporavaju proces.
Sitarski naglašava da ovakva politička blokada nije kompatibilna s europskim integracijama:
“U okolnostima kada SNSD-a i dalje ima, i to čvrsto, bez realne mogućnosti da će se to promijeniti, tri od pet izaslanika u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine, takva politička volja koliko god bila legitimna ne može se nazvati konstruktivnim pristupom prema europskim integracijama”, kazao je Sitarski.
Zabrinjavajuće je, ističu naši sugovornici, što je od dobivanja zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora prošlo više od godinu i pol dana, a BiH još uvijek nema ni okvirni datum međuvladine konferencije s Europskom unijom. Naizgled tri preostala koraka – usvajanje zakona o VSTV-u i Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača – u praksi se pokazuju kao preveliki izazov.
Kraljević upozorava da su ključni problem unutarnje nesuglasice među vladajućima:
“Ništa se specijalno nije dogodilo, a to je zapravo samo odraz situacije među vladajućima, dakle nesuglasja, nepovjerenja koje vlada među njima. A zapravo su i pojedini iz vladajućih struktura i sami izašli u javnosti i pokazali koliko je to nepovjerenje među njima”, dodaje Kraljević.
Bosna i Hercegovina, zaključuju analitičari, ostaje na istim pozicijama kao i do sada – bez mogućnosti promjene vlasti, političke paradigme i dogovora u bližoj budućnosti, barem do općih izbora iduće godine.
Posjet Ursule von der Leyen tako je još jednom pokazao da su europske poruke podrške dobrodošle, ali da se u Bosni i Hercegovini, bez međusobnog povjerenja i političke zrelosti, teško mogu pretvoriti u konkretne korake prema Europskoj uniji.
Vrisak.info
