Prošlo je sedam dana od općih izbora u Bosni i Hercegovini, a iz dviju vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, osim obraćanja stranačkih lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SDA Bakira Izetbegovića u izbornoj noći, drugih reakcija uopće nije bilo, piše Zoran Krešić za Večernji list BiH.
Danas bi se trebalo čuti kakav će biti smjer, odnosno odgovor, hrvatske politike na poruku s nametanjem Željka Komšića u hrvatsku fotelju, ali i slaganje izvršne vlasti, oko čega je dio stranaka već pokrenuo određene inicijative. Naime, sutra je predviđeno održavanje sjednica čelništva HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH.
Za sada nema najava kako će se postaviti HNS i HDZ BiH nakon što su obrađeni i objavljeni gotovo cjelokupni izborni rezultati. Prije početka izbora dio stranaka iz HNS-a BiH zagovarao je da se, neovisno o izbornom rezultatu, postavi donja crta ispod koje se više hrvatska politika neće povlačiti, neovisno o tome kakav će biti stav druge strane. Političko pitanje svih pitanja, a što je pokazao i rezultat ovih izbora, za Hrvate jest izmjena Izbornog zakona.
Jednako kao što su odredbe Izbornog zakona omogućile izbornu prijevaru i nasilje nad političkom voljom Hrvata, s druge strane upravo je jedna kampanja mržnje i prijetnji koja se isijavala iz, prije svega, Komšićeve kampanje dovela do toga da stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora ostvare objektivno bolji rezultat nego što se to očekivalo. Da kojim slučajem nije bilo Komšića, s poprilično letargičnom kampanjom, kao i prosječnim rezultatima vlasti, to hrvatske stranke nikada ne bi mogle ostvariti. I to je prokletstvo “hrvatskog odgovora” i “hrvatskog izbora” da nemaju mogućnost politički se pluralizirati jer ih pokušaji provedene politike asimilacije i hegemonije ustvari tjeraju da stalno podržavaju jednu te istu stranku. Vrlo jednostavno se može objasniti fenomen zašto natpolovična većina Hrvata već 28 godina bira jednu te istu stranku jer se boji da bi ih većinske bošnjačke stranke mogle posve izbaciti iz vlasti i olakšati put prema eliminiranju iz ove zemlje.
U neformalnim razgovorima s nekoliko dužnosnika HNS-a ističe se spremnost zauzeti stajalište da se uspostava vlasti u Federaciji BiH uvjetuje izmjenom Izbornog zakona. Prema nekim tumačenjima, to je moguće izvesti i s aktualnim “starim” sazivom državnog Doma naroda te novim Zastupničkim domom Parlamenta BiH. To, prije svega, podrazumijeva popunjavanje odredbi Izbornog zakona koje je izbrisao Ustavni sud BiH po apelaciji Bože Ljubića, a što su od vlasti zatražili i dužnosnici Europske komisije Federica Mogherini i Johannes Hahn. Na izmjene odredbi Izbornog zakona pozvala je i američka administracija. Bošnjačka strana inzistira da se doslovno prepiše staro, neustavno rješenje, dok Hrvati i Ustavni sud inzistiraju na tome da se poštuje ključno načelo legitimiteta predstavljanja.
