Gubitak brojnih života svakako je najveća tragedija u svemu onome što se prije mjesec dana događalo u Jablanici, kada je lavina kamenja i vode iz obližnjeg kamenoloma zatrpala cijelo naselje. Međutim, ta je nesreća donijela i velike probleme ekonomiji jer je lavina odnijela željezničku prugu u dužini od 200 metara potpuno blokiravši glavnu žilu kucavicu bosanskohercegovačke industrije.
Iz Željeznica Federacije BiH upozorili su da samo na osnovi pada prihoda od prijevoza roba i putnika dnevni gubitak iznosi oko 140.000 eura, a neizravne su štete za bh. gospodarstvo višemilijunske. Akumulirat će se tjednima, pa i mjesecima jer, prema najoptimističnijim procjenama, do obnove pruge i ponovne uspostave željezničkog prometa proći će barem dva mjeseca.
Tek se sada vidi koliko je lanac opskrbe u BiH ovisan o toj željezničkoj vezi, a zapravo o Luci Ploče, koja desetljećima predstavlja ulazna vrata za mnoge robe i proizvode u BiH. Iz Luke Ploče tom se prugom godišnje preveze više od 2,3 milijuna tona razne robe, što je u prosjeku oko 35 posto ukupno ostvarenog godišnjeg prijevoza željeznicom u Federaciji BiH. Pruga Sarajevo – Ploče strateški je prometni koridor kojim se sirovinom opskrbljuju metalska, građevinska i druga industrija, a u prvih devet mjeseci 2024. godine prosječno se tim koridorom dnevno prevozilo do 7000 tona robe.
U prosjeku 430 brodova godišnje koji uplove u Luku Ploče uglavnom prevozi teret za potrebe bh. ekonomije, dok se dio roba iz BiH prevozi za zemlje iz okruženja. Naravno, dio robe u Luku Ploče i iz nje prevozi se i kamionima, odnosno cestovnim putem. No većina, pa i više od 60 posto, otpada na željeznicu. Zato su sada u problemu gotovo sve kompanije koje se bave proizvodnjom i preradom u BiH. Uvelike osjećaju nestašicu sirovina, repromaterijala, goriva. Zbog prekida željezničke veze s Pločama ispaštat će mnogi i sve će to, sada je izvjesno, utjecati i na ukupnu razinu industrijske proizvodnje i bruto društveni proizvod BiH. Samo prvih tjedan dana od prekida veze u toj se hrvatskoj luci nakupilo više od 400.000 tona robe namijenjene BiH.
U pitanju je nastavak proizvodnje u najvećim industrijskim tvrtkama u BiH, a time i tisuće radnih mjesta. Problem se nastoji premostiti povećanim brojem kamiona, preorijentacijom na druge jadranske luke, a spominje se čak i pretovar dijela roba preko riječne Luke Brčko na Savi. Stvarna normalizacija i prestanak akumuliranja financijskih minusa od Ploča do Save, pa i dalje, nastupit će tek ponovnim puštanjem u promet tog željezničkog koridora.
Luka Ploče dugo je bila jedan od glavnih prijepora između BiH i RH. Njezin status godinama se vezao, pa i uvjetovao, slobodnim prolaskom kroz Neum. Ta je hrvatska luka, za koju u Sarajevu i danas mnogi vjeruju da pripada njima, bila predmet i prvih poslijeratnih pregovora predsjednika Tuđmana i Izetbegovića. Dokidanjem Sporazuma o posebnim odnosima RH i FBiH 2001. godine prestali su biti aktualni i Sporazum o Luci Ploče i Sporazum o nesmetanom prolazu kroz Neum iz 1998., koji i nisu bili potpisani. Sve zajedno palo je u drugi plan gradnjom Pelješkog mosta, čime je za Hrvatsku prolazak kroz Neum postao nebitan.
Luka Ploče je pak za BiH i njezinu ekonomiju nastavila biti strateški važna. No sada je očito da je energiju, novac i vrijeme bilo mnogo korisnije utrošiti u prometno povezivanje unutrašnjosti BiH s tom lukom nego se baviti nerealnim pokušajima “državnog ovladavanja” nad njom. Tada bi i štete, koje se zbog prekida prometa željeznicom iz dana u dan mjere milijunima, sigurno bile mnogo manje, piše Jozo Pavković/Večernji list.
Vrisak.info
