Na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju te ih uputila u parlamentarnu proceduru.
Izmjene zakona trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine i, među ostalim, donose nove parametre za usklađivanje mirovina, prema prosječnoj mirovini u FBiH i indeksu potrošačkih cijena u omjeru 60:40.
Predviđene su i izmjene članka 81., koje su mnogi ocijenili diskriminatornima, a odnose se na izračun najniže mirovine.
Imamović: “Nećemo dopustiti da se predloženim izmjenama Zakona o MIO-u nanese nepravda braniteljskoj populaciji.”
Predlagatelj zakona, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, navelo je kako su izmjene i dopune “u skladu s Ustavom Federacije BiH i načelom nediskriminacije”.
Predložene izmjene najniže mirovine
Prema važećem Zakonu o MIO-u, osobe s 15 godina staža i 65 godina života imaju pravo na najnižu mirovinu koja trenutno iznosi 599 KM. Izmjenama članka 81. to bi se promijenilo. Predloženo je da osobe s manje od 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine. Trenutna prosječna mirovina iznosi 651 KM, a 60 posto tog iznosa je 390 KM.
Sindikati protiv članka 81.
Iako je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, smatrao da izmjene Zakona o MIO-u ne bi trebale ići na Vladu FBiH prije razmatranja na Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH, to se nije dogodilo.
Predsjednik SSSBiH
Kurtović: “Izmjene Zakona o MIO-u nećemo podržati u dijelu članka 81., koji narušava prava radnika i donosi mirovine od 390 KM.”
Kurtovića smo pitali za komentar, no do zaključenja teksta nije odgovorio.
Građani smatraju izmjene diskriminatornima
Velik broj građana izmjene članka 81. smatra diskriminatornima.
“Udarili su na najranjiviju kategoriju stanovništva. Nakon završetka rata mnogi su radili na crno jer poslodavci nisu uplaćivali staž, i to je trajalo i po deset godina. I danas ima onih koji po svaku cijenu izbjegavaju uplaćivati staž radnicima. Ako ste radili od 1996. godine do danas, zbog neuplaćenog staža možete imati najviše 16 godina staža, umjesto 27 ili 28. Od takvih ljudi napravit će socijalne slučajeve. Nisu se dotaknuli parlamentaraca koji odu u mirovinu, prime otpremninu od 20 tisuća KM i nastave raditi. Oni im nisu sporni. Osim toga, što je s ljudima koji su uplaćivali 13 ili 14 godina staža, a ne mogu ostvariti mirovinu? Hoće li im vratiti tolike tisuće KM?”, glasi jedan od komentara.
Reakcije federalnih zastupnika
Raguž o izmjenama Zakona o MIO-u:
“Neka krenu od parlamentaraca koji su se umirovili, uzeli otpremninu i ostali raditi.”
Federalni zastupnici Almedin Aliefendić i Admir Čavalić pripremili su amandman na članak 81. Zakona o MIO-u.
Aliefendić: “U našem prijedlogu predložili smo drugačije postotke i vrlo je vjerojatno da ćemo kolega Čavalić i ja uložiti amandman koji će se odnositi na ovaj dio, iako ni to nije idealno rješenje. Riječ je o vrlo kompleksnom pitanju. Teška je to tema. Vlada je morala pokazati dodatni senzibilitet.”
Dodao je kako građani problematiziraju i linearno povećanje mirovina.
“Oni s velikim mirovinama dobiju najviše, a oni s najnižim mirovinama najmanje, što je diskutabilno”, istaknuo je Aliefendić.
Čavalić: “U amandmanu koji ćemo predložiti idemo na povećanje postotaka za izračun najnižih mirovina za pet do deset posto. Mirovina se ne može svesti na socijalnu pomoć. Mora biti znatno veća, odnosno, mirovina mora biti mirovina. Želimo vidjeti postoji li u Parlamentu spremnost da se izmijeni članak 81.”
Vrisak.info
