Približno stotinu bosanskohercegovačkih državljana u Siriji, smještenih u dva kampa i nekoliko zatvora koje kontrolira kurdska administracija, čekaju odluku o repatrijaciji u matičnu državu, Bosnu i Hercegovinu. Sve registrirane osobe nekada su živjele na teritoriji militantne grupe, tzv. Islamske države.
Prema podacima Radija Slobodna Europa (RSE), među ovim ljudima najviše je djece, njih oko šezdeset, od kojih više od polovine rođenih u Siriji. Prema nezvaničnim podacima, 23 muškarca su u zatvorima, a u kampovima je 27 žena.
– Vrlo detaljno, vrlo ozbiljno pratimo te procese. Svi koji se vrate, vratit će se tako da će podlijegati zakonskim normama Bosne i Hercegovine – rekao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, dodajući da, iako nije zvanično formirano koordinacijsko tijelo za povratak bh. državljana iz Sirije, koje je najavljeno prošle godine, djeluje operativna grupa koju čine policijsko-obavještajne agencije i ministarstva sigurnosti i vanjskih poslova.
Ova grupa radi na razvijanju strategija i planova o tome što nakon što ovi ljudi budu vraćeni u BiH, od formiranja timova Tužiteljstva BiH koje će raditi na predmetima, do programa deradikalizacije i reintegracije ovih osoba u društvo. Posebno pitanje jeste i upis djece rođene u Siriji u matične knjige rođenih BiH.
Ministarstvo sigurnosti BiH, u čijoj je nadležnosti pitanje povratka bh. državljana zajedno s Ministarstvom vanjskih poslova i drugim, dosad je, kako navode, poduzelo niz aktivnosti kad je riječ o ovom problemu.
„Intenzivni su kontakti s međunarodnim organizacijama i zemljama partnerima koje su sa svojim kapacitetima prisutne u zoni konflikta. Suradnja je usmjerena, između ostalog, i na identificiranje i evidentiranje naših državljana kao i na asistenciju pri uspostavljanju kontakta s članovima njihovih porodica u BiH. U određenom broju slučajeva već su poduzete i druge mjere i radnje o kojima zbog sigurnosnih interesa kako BiH, tako i naših međunarodnih partnera uključenih u pomenute aktivnosti, u ovom momentu, nismo u mogućnosti detaljnije govoriti“, rekao je Mario Janeček, stručnog savjetnika iz oblasti borbe protiv terorizma pri Ministarstvu sigurnosti BiH.
Proces verifikacije bh. državljana u kampovima u dijelu Sirije koji kontrolira kurdska administracija nadležne bh. agencije provode kroz međunarodnu suradnju, ali i u kontaktu s obiteljima osoba koje su u zoni konflikta.
Lica s tjeralica
„Ove evidencije još uvijek su predmet daljih operativnih provjera i verifikacija. U ovom trenutku broj osoba iz BiH za koje smo s velikim stupnjem vjerojatnoće. izvršili verificiranje podatka je 91. U postupku je dalje verificiranje podataka kako za pomenuti broj osoba, tako i za još neke osobe. Proces verificiranja podataka koje smo prikupili još uvijek nije okončan. Institucije BiH raspolažu i s odgovarajućim demografskim statističkim podacima za navedeni broj osoba“, navodi Janeček, dodajući da institucije Bosne i Hercegovine nemaju jurisdikciju nad teritorijem na kojem se nalaze navedeni kampovi, tako da su mogućnosti u tom smislu izuzetno ograničene.
Od 23 muškarca za koje se pretpostavlja da su u zatvorima u Siriji i Iraku, jedan državljanin BiH smješten je u Erbilu, dijelu Iraka koji kontroliraju Kurdi, za njih devet raspisane su međunarodne INTERPOL-ove potjernice.
Riječ je u Jasminu Keseroviću, Aliji Keseroviću, Salemu Hasiću, Senadu Kasupoviću, Edinu Muftiću, Miralemu Berbiću, Edinu Alijevu, Amiru Džiniću i Hamzi Labidiju. Većina ih je uhićena tokom oslobađanja posljednje teritorije pod kontrolom militanata „Islamske države“, dok je nekoliko njih ranije napustilo teritorij ove terorističke organizacije nakon čega su ih uhapsile kurdske snage uz podršku internacionalne koalicije.
I dok se muškarci, u najvećem broju militanti IDIL-a, rijetko ili nikako ne javljaju obitelji, sa ženama je drukčije. Putem Međunarodnog komiteta Crvenog križa ali i na druge načine javljaju se porodicama u BiH i uglavnom pišu o teškim uvjetima u kampovima i pitaju o mogućem povratku u BiH.
Mogućnosti BiH su ograničene zbog nemogućnosti kontakta s nezvaničnom kurdskom administracijom, zato se u konkretnom slučaju povratka državljana surađuje s međunarodnim partnerima, u prvom redu vladom Sjedinjenih Američkih Država.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH od samog početka uključeno je u proces povratka bh. državljana. I dok o sigurnosnim aspektima iz ovog ministarstva ne mogu govoriti, o diplomatskim odnosima mogu. Međutim, takvih odnosa s Kurdima nema niti ih može biti, a kao i u slučaju odraslih osoba, kurdska administracija traži od vlada zemalja, samim tim i od BiH, da ministarstva vanjskih poslova direktno kontaktiraju komisiju za strane poslove u kurdskom dijelu Sirije i naglašavaju da ne mogu rješavati pojedinačne slučajeve bez zvaničnih zahtjeva vlada.
Vrisak.info
