Virus Zapadnog Nila i ove godine privlači pozornost zdravstvenih službi zbog povećanog broja slučajeva u pojedinim dijelovima Europe i regije. Najintenzivnija aktivnost komaraca i prijenos virusa najčešće se bilježe od srpnja do rujna, pa stručnjaci građanima preporučuju dodatni oprez.
Virus se u prirodi prvenstveno održava u ciklusu između ptica i komaraca. Komarci se zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica, a potom virus mogu prenijeti na druge ptice, ljude, konje i druge sisavce.
Čovjek se ne može zaraziti običnim kontaktom
Iz Instituta naglašavaju kako se virus Zapadnog Nila ne prenosi uobičajenim kontaktom između ljudi – ne širi se dodirom, boravkom u istoj prostoriji niti kapljicama.
Čovjek i konj smatraju se konačnim domaćinima jer količina virusa u njihovoj krvi uglavnom nije dovoljna za daljnje širenje putem komaraca.
Ipak, rijetki slučajevi prijenosa s čovjeka na čovjeka mogući su putem transfuzije krvi, transplantacije organa te s majke na dijete tijekom trudnoće ili dojenja.
Većina zaraženih nema simptome
Oko 80 posto zaraženih osoba nema nikakve simptome. Kod približno jedne od pet zaraženih osoba razvija se blaži oblik bolesti.
Simptomi mogu uključivati povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, umor, bolove u mišićima i zglobovima, a kod nekih osoba mogu se pojaviti mučnina, povraćanje ili osip.
Teški oblik bolesti razvija se kod približno jedne od 150 zaraženih osoba. Tada virus može zahvatiti središnji živčani sustav i izazvati meningitis, encefalitis ili akutnu flakcidnu paralizu.
Veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti imaju starije osobe, kronični bolesnici i osobe oslabljenog imunološkog sustava.
Za ljude trenutačno ne postoji odobreno cjepivo niti specifična antivirusna terapija. Blaži oblici bolesti liječe se simptomatski, dok teži slučajevi mogu zahtijevati bolničko liječenje.
U Europi više od 600 lokalno stečenih slučajeva
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), objavljenima 21. kolovoza, od početka sezone prijavljeno je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije u 12 europskih zemalja.
Najviše slučajeva zabilježeno je u Italiji, gdje ih je evidentirano 311, zatim u Grčkoj sa 157 i Španjolskoj sa 63 slučaja.
Sjeverna Makedonija prijavila je 37 slučajeva, dok je u Srbiji evidentirano šest slučajeva. Iz Instituta napominju kako se ovi podaci mogu razlikovati od novijih nacionalnih izvješća zbog vremenskog kašnjenja u prijavljivanju i obradi podataka.
U Bosni i Hercegovini prvi slučajevi virusa Zapadnog Nila potvrđeni su 2013. godine, kada su identificirana dva slučaja teške bolesti. Sporadični slučajevi posljednjih su godina registrirani i na području Federacije BiH.
Stajaća voda idealno je mjesto za razmnožavanje komaraca
Stručnjaci upozoravaju kako toplije temperature i sve dulja ljeta mogu produžiti sezonu aktivnosti komaraca i stvoriti povoljnije uvjete za prijenos virusa.
Poseban problem predstavljaju mjesta na kojima se zadržava stajaća voda. Kante, stare automobilske gume, saksije za cvijeće, neodržavani bazeni, začepljeni oluci i različite posude u kojima se skuplja voda mogu postati pogodna mjesta za razmnožavanje komaraca.
Virus Zapadnog Nila je zoonoza koja povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Praćenje infekcija kod ptica, komaraca i konja može biti važno za pravodobno otkrivanje pojave virusa.
Građanima se također savjetuje da ne diraju mrtve ptice golim rukama, dok pojavu većeg broja uginulih ptica treba prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.
Kako se zaštititi?
Institut građanima preporučuje nekoliko jednostavnih mjera kojima se može smanjiti rizik od uboda komaraca:
- koristiti provjerene repelente prema uputama proizvođača,
- nositi odjeću dugih rukava i duge hlače,
- postaviti zaštitne mreže na prozore i vrata,
- ograničiti boravak na otvorenom tijekom razdoblja najveće aktivnosti komaraca,
- redovito prazniti posude u kojima se zadržava voda,
- održavati oluke, bazene, dvorišta i zelene površine.
Sama činjenica da je osobu ugrizao komarac ne znači da će se zaraziti virusom Zapadnog Nila.
Ipak, osobe koje nakon boravka na području na kojem virus cirkulira razviju temperaturu, glavobolju, izražen umor, bolove u mišićima ili osip trebaju se obratiti obiteljskom liječniku.
Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, poremećaj svijesti, grčevi, slabost ekstremiteta ili paraliza zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, upozoravaju stručnjaci, izvijestio je Institut za zdravlje i sigurnost hrane.
Vrisak.info
