Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim demografskim izazovima, među kojima su smanjena stopa rađanja i negativni prirodni priraštaj. Problem je to koji traje već desetljećima, a do sada nije bilo usmjerenih i uspješnih pokušaja implementacije pronatalitetne strategije na državnoj razini. Ipak, postoji svijetli primjer koji pokazuje kako se uz odgovarajuće mjere može ostvariti demografski preokret, a to je Županija Zapadnohercegovačka.
Ova županija postala je uzor za ostatak BiH, jer je jedina u kojoj je zabilježen pozitivan prirodni prirast, odnosno više novorođenih nego preminulih. Ključ uspjeha leži u različitim novčanim poticajima koje žitelji dobijaju za proširenje obitelji.
Također, velik je naglasak na financijskoj sigurnosti, jer bez poslovnih prilika mlade obitelji teško mogu ostvariti željeni životni standard, a time i veći broj djece.
“Dajemo za treće i svako slijedeće dijete 500 KM za prvih 7 godina, što je oko 42 tisuće maraka po djetetu u tom razdoblju, a ono što je najbitnije – ova mjera nije uvjetovana nikakvim imovinskim cenzusom”, ističe Predrag Čović, premijer Županije Zapadnohercegovačke.
Potvrđuje to i Grgo Čolak iz Širokog Brijega, mladi otac šestero djece. “Mi imamo 1500 KM mjesečno, sa troje djece mlađe od 7 godina – to je neka pristojna plaća”, navodi Čolak.
Ovakve mjere omogućuju obiteljima bolju financijsku potporu, a samim time povećavaju šanse za nastavak rađanja i ostanak mladih obitelji u svojoj domovini.
Međutim, iako novčani poticaji igraju značajnu ulogu, oni nisu dovoljni sami po sebi. Za uspješan razvoj nataliteta, potrebno je osigurati i stabilno tržište rada. Bez poslovnih prilika i sigurnosti, teško je očekivati da će mlade obitelji moći planirati širenje obitelji.
Pozitivan prirodni prirast vidljiv je i u ovoj godini. Dok u drugim općinama mnogim seoskim školama prijeti zatvaranje i sve je manje upisanih prvašića, ovdje to nije slučaj.
“U prva dva mjeseca ove godine imamo četvero više upisanih nego li prošle godine tako da se nadamo da će ova godina biti još uspješnija”, dodaje Čović.
Sustavne promjene za očuvanje stanovništva
Zaustavljanje iseljavanja i smanjenje negativnog prirodnog priraštaja zahtijeva koordinirane napore općina, kantona i države. Umjesto kratkoročnih rješenja, nužno je uvesti sustavne promjene koje će omogućiti mladima da ostanu u svojoj domovini, zasnuju obitelj i stvaraju nove vrijednosti.
Ključ uspjeha je u stvaranju uvjeta za rad, obrazovanje, stanovanje i zdravstvo, uz istovremenu financijsku potporu obiteljima.
Zapadnohercegovačka županija može poslužiti kao pozitivan primjer za ostale dijelove BiH. Iako još uvijek postoje brojni izazovi, mjere koje su ovdje implementirane pokazuju da je moguće ostvariti demografski preokret.
Ovaj primjer treba motivirati ostale županije i općine da usmjere svoje resurse u pravcu stvaranja boljih uvjeta za obitelji, čime bi se mogao značajno poboljšati demografski status BiH, navode iz Federalna.ba.
Vrisak.info
