Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik otkrio je kada bi se mogao održati referendum u Republici Srpskoj po pitanju poštovanja odluka Visokog predstavnika Christiana Schmidta i odluka Suda BiH.
Pozvao je sve građane da na referendumu kažu „Ne“, dok oporbene stranke imaju podijeljene stavove oko održavanja referenduma. Pravna struka pritom ističe kako se referendumom ne mogu poništiti sudske odluke, kao ni odluke Središnjeg izbornog povjerenstva.
Iako više formalno-pravno nije predsjednik Republike Srpske, Dodik se i dalje ponaša kao da jest te najavljuje veliku političku borbu. Prema njegovim riječima, kada se ispoštuju sve procedure i oformi novo ad-hoc skupštinsko povjerenstvo koje će provesti referendum, isti će se održati 18. ili 25. listopada.
„Po zakonu ne možemo imati manji rok od 30 dana za održavanje referenduma. Referendum će biti na pitanju prihvaća li ovaj narod da Christian Schmidt ruši ustavni poredak Republike Srpske te da protuustavni Sud ruši svojim odlukama i smijenjuje narodno izabrane dužnosnike. Modifikacija će biti jasna, ali suština je ta“, kazao je Dodik.
Pravni aspekti i ograničenja referenduma
Prema Ustavu Republike Srpske referendum se može provesti o određenim pitanjima, a u nekim slučajevima je čak i obvezan. Međutim, pravnici ističu da je najavljeni referendum protuustavan i protivan načelu vladavine prava na kojoj počiva i Ustav BiH.
„Iako je referendum sam po sebi demokratski mehanizam koji podrazumijeva neposredno sudjelovanje građana u vlasti, važno je naglasiti da putem referenduma nije moguće poništavati pravomoćne i konačne odluke pravosudnih i drugih institucija javne vlasti na svim razinama. Prema tome, putem referenduma ne može se poništiti niti odluka Suda BiH, ali ni Središnjeg izbornog povjerenstva“, smatra dr. sc. Ivan Tomić.
Stavovi oporbe
Dodik se protivi održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koje bi trebalo raspisati Središnje izborno povjerenstvo, dok dio oporbenih stranaka ima drukčije stavove. Predsjednik PDP-a Draško Stanivuković smatra da bi održavanje referenduma bilo opasno i štetno za entitet:
„Jedinstvo može oko racionalnih stvari, oko nacionalnih dogovora, ali ne jedinstvo po pitanju avanturizma. Danas smatram kako je vrlo opasno govoriti o seriji referenduma koji vode u odcjepljenje. Ja intimno kao čovjek, emotivno to želim. Naravno svaki dan bih volio da je Republika Srpska što snažnija, samostalnija i jača u svakom smislu. To je moja osobna želja, ali put do toga je vrlo složen i dugotrajan“, kazao je Stanivuković.
Izborni proces i pravni mehanizmi
Prema riječima dr. Tomića, bilo kakva fizička zabrana održavanja prijevremenih izbora vodila bi mnoge ljude u kazneno djelo, jer postoje mehanizmi kojima se osigurava regularnost procesa:
„Najave o potencijalnoj blokadi održavanja prijevremenih izbora vjerujem kako u konačnici nisu provedive, iz razloga što izbornim zakonodavstvom BiH, a također i kaznenim zakonodavstvom kako na razini BiH, tako i na razini entiteta Republike Srpske predviđen je niz pravnih mehanizama kojima je cilj osigurati neometano odvijanje izbornog procesa i zaštitu njegovog integriteta“, objašnjava Tomić.
Politička neizvjesnost i formiranje nove vlade
Nakon ostavke Radovana Viškovića, Republika Srpska mora izabrati novu vladu. Novi mandatar trebao bi, prema Ustavu, doći na prijedlog predsjednika entiteta, no tu funkciju Dodik više ne obnaša.
Budući da nije izričito navedeno tko se može predložiti kao vršitelj dužnosti predsjednika, pravnici raspravljaju o mogućnosti da Narodna skupština imenuje jednog od dva potpredsjednika entiteta.
Ipak, formiranje nove vlade moglo bi pričekati, jer, kako se čini, Dodik u ovom trenutku traži širi politički konsenzus.
Vrisak.info
