Pojedini sarajevski mediji uporno tvrde kako je Venacijanska komisija podržala Zakon o izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH usvojili zastupnici bošnjačkih stranaka, nazivajući ga demokratskim, dok su tobož za HNS-ov prijedlog Izmjena Izbornog zakona, koji je usvojen u Domu naroda Parlamenta BiH rekli kako je “diskriminirajući” i “fašistički”.
– To je najobičnija laž i obmana, kaže za Hrvatski Medijski Servis glavni tajnik Hrvatskog narodnog Sabora BiH Josip Merdžo.
On podsjeća kako je Venecijanska komisija na traženje Ustavnog suda BiH dala svoje mišljenje o zahtjevu tadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH dr Bože Ljubića da se ocjeni usklađenost pojedinih odredbi Izbornog zakona BiH s Ustavom Bosne i Hercegovine. I to je objavljeno u Strasbourgu 17. listopada 2016. kao službeni stav Venecijanske komisije, točnije kao Mišljenje br. 862/2016. Ustavni sud BiH je koristio Mišljenje Venecijanske komisije za presudu po Ljubićevoj apelaciji, kaže Merdžo, naglašavajući kako Venecijanska komisija nije iznosila svoje službeno mišljenje o zakonskim prijedlozima za provedbu presude Ustavnog suda BiH
Merdžo ističe kako je već u tom dokumentu iz listopada 2016. Venecijanska komisija naznačila da Ustavni sud BiH ima posljednju riječ o obveznom tumačenju usklađenosti zakona i drugih propisa s Ustavom BiH, pa je, prema tome, deplasirano pozivati se na tobožnje naknadno mišljenje Venecijanske komisije kao tijela koje je iznad Ustavnog suda BiH, koje zapravo i ne postoji..
Merdžo podsjeća da u razgovorima s bošnjačkim i hrvatskim stranakama nije sudjelovala Venecijanska komisija, već tek jedan njezin član i tajnik Komisije, te da je najobičnija izmišljotina da se Venecijanska komisija izjašnjavala o bilo kojem ili bilo čijim zakonskim prijedlozima.
Merdžo, međutim, podsjeća na niz stavova Venecijanske komisije iznesenih u dokumentu Mišljenje br. 862/2016, koje je Ustavni sud BiH koristio pri donošenju presude i navodio u obrazloženju presude po apelaciji Bože Ljubića.
Tako Venecijanska komisija, tumačeći ustav BiH, u točki 15. navodi kao “oba doma imaju jednaku zakonodavnu ovlast, s izuzetkom da Dom naroda ima izuzetnu ulogu u “postupku od vitalne važnosti”.U slučaju Doma naroda Federacije, primarna je svrha, ističe se u mišljenju Venecijanske komisije, “osigurati pravilnu zastupljenost konstitutivnih naroda i drugih”.
Venecijanska komisija je, također navela da su državnom zakonodavcu dana određena nadležnost nad izbornim pitanjima u oba entiteta, za koja se smatra da su u skladu s Ustavom BiH.
Posebno je zanimljiva točka 55. Mišljenja Venecijanske komisije u kojoj se navodi:
55. Dom naroda Federacije nema ulogu izravno izabranog Zastupničkog doma, već ima članstvo osmišljeno da reflektira ustavotvornu ravnopravnost (proporcionalnost) između konstitutivnih naroda i uključivanja drugih. Način izbora delegata u Dom naroda koristi kantone i njihove delegate. Iako to ima dodatnu prednost geografskog širenja, primarna svrha Doma naroda nije predstavljati kantone, nego zastupati konstitutivne narode i druge. Stoga utjelovljuje drugu vrstu jednakosti, tj. “Kolektivnu jednakost” triju konstitutivnih naroda, uz fiksnu reprezentaciju drugih. ( Ovdje se očito misli na Klub Ostalih koji ima 7 izaslanika, op hms). Osim toga, ona ima važnu ulogu u postupku vitalnog interesa i mogla bi se promatrati kao “veto” federalnog zakonodavstva.
“Sustav BiH također čini se da je u skladu s člankom 2.1 ICERD-a, koji propisuje zaštita od diskriminacije i za grupe, a ne samo za pojedince, navodi Venecijanska komisija u točki 62., a u točki 64., kaže:
64. Ustavni sud BiH će odlučiti hoće li taj način izbora biti kompatibilan s Ustavom BiH i sa europskom izbornom baštinom. Može, međutim, smatrati da sastav Doma naroda Federacije nije samo dizajniran da odražava sudjelovanje svojih 10 kantona u zakonodavnom procesu; da, umjesto toga, ima za cilj osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda na paritetnoj osnovi, osiguravajući da svaki konstitutivni narod ima isti broj predstavnika i zapravo djeluje kao “veto” komora federalnog zakonodavstva.
Kao što je poznato Ustavni sud BiH je prihvatio spomenute preporuke Venecijanske komisije i zaključio da prema Ustavu BiH Dom naroda predstavlja i štiti konstitutivne narode, da odredba Izbornog zakona BiH da se “iz svake županije bira najmanje jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskom parlamentu” dovodi do toga da jedan narod može izabrati drugom predstavnike u Dom naroda, čime se narušava konstitutivnost naroda kao nadkrovljujće ustavno načelo, kojem je imananta ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Merdžo ističe kako je HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona sukladan zahtjevu Ustavnog suda da konstitutivni narodi moraju biti proprcionalno predstavljeni u Domu naroda.-HNS se u određivanju broja izaslanika, svakog od konstitutivnih naroda, iz pojedinih županija držao upravo tog stava Ustavnog suda BiH, kaže Merdžo.
S druge, pak, strane, prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH, kojeg su izglasali zastupnici bošnjačkih stranaka u Zastupničkom domu federalnog parlamenta ne samo da ne provodi presudu Ustavnog suda BiH, već je izravno krši, samim tim što se u njemu nalazi odredba da se iz svake županije bira najmkanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom i stavio izvan snage, jer je omogućavajući jednom narodu da bira izaslanike u Klub drugog naroda narušavala nadkrovljujuće načelo Ustava BiH o konstitutivnosti i ravnopravnbosti naroda, ističe Merdžo.
Uz to, tim zakonom entitet, u ovom slučaju FBiH, otima nadležnosti države u oblasti izbornog zakonodavstva, dodaje Merdžo.
Podsjetimo Venecijanska komisija je savjetodavno tijelo Vijeća Europe, međunarodne asocijacije koje čini ukupno 47 europskih i susjednih zemalja. Puno službeno ime tog savjetodavnog tijela je “Europska komisija za demokraciju putem prava”. To se tijelo bavi ustavnim pitanjima, izbornim pitanjima i općenito djelovanjem demokratskih ustanova./HMS/
