Iako je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP) na prethodnim izborima provelo nekoliko pilot projekata vezanih za uvođenje novih tehnologija u izborni proces, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija predviđa samo optičko skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača, pišu Nezavisne.
To će biti jedina novost u slučaju da se provede naredba Christiana Schmidta, koji je nametnuo odluke o financiranju tih projekata.
Sve ostalo, što se posljednjih dana moglo čuti u javnosti, poput postavljanja kamera na svim biračkim mjestima itd…, neće biti uključeno, a na izborima 2026. jedina novost bit će elektronička identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića.
U praksi će to značiti da će se birač pri dolasku na biračko mjesto elektronički identificirati, tj. u uređaj će umetnuti svoju osobnu iskaznicu i potvrditi svoj identitet otiskom prsta, a nakon glasanja, umjesto u kutiju, morat će provući glasački listić kroz skener, koji će automatski registrirati tko je glasao i je li glasački listić važeći ili ne.
Višeslojna logistika i ogromni troškovi
„Procjenjuje se da bi instalacija 6000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6000 skenera glasačkih listića, te provedba svih ostalih potrebnih aktivnosti koštala otprilike 112.500.000 KM za izbore 2026. godine. Ovi iznosi uključuju rezervne uređaje za nepredviđene slučajeve. Dodatno, procjena uključuje sve kapacitete koje SIP treba izgraditi, poput novog zapošljavanja, kupnje i pripreme uređaja te podrške potrebne za primjenu izborne tehnologije“, piše u Studijama izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija koje je izradio SIP.
Iz Studije se može zaključiti da će eventualno uvođenje novih izbornih tehnologija biti i veliki logistički izazov, pa će, primjerice, osim članova biračkog odbora, na dan izbora biti potrebno 5300 operatera za instalaciju i deinstalaciju opreme na početku i kraju glasanja. Uz njih 5300, bit će potrebno osigurati i do pet posto rezervnih operatera.
Osim toga, planirano je angažiranje 650 tehničara, a svaki od njih bio bi zadužen za deset biračkih mjesta, a plan je uspostaviti “nacionalni pozivni centar za podršku”, koji bi služio kao podrška operaterima i tehničarima na terenu, a u njemu bi radilo 70 ljudi, sedam nadzornika i jedan koordinator.
Uz tu logistiku, bilo bi potrebno osigurati skladište za pohranu elektroničke opreme, a za te svrhe potreban je prostor od oko 1500 četvornih metara, gdje se procjenjuje da će se pohraniti 600 standardnih paleta. Tisuću četvornih metara prostora bit će potrebno za “pripremni prostor”, gdje bi u vrhuncu posla radilo oko 90 operatera, a uz sve to bio bi potreban i administrativni prostor od 200 četvornih metara.
Početak operativnog planiranja i uključivanje institucija
Irena Hadžiabdić, članica Središnjeg izbornog povjerenstva, nedavno je izjavila da će ovaj tjedan početi raditi na operativnom planu, te da su već zatražili da ministarstva i agencije pošalju svoje predstavnike kako bi pomogli SIP-u.
„Do sada smo primili predstavnike IDDEEA-e, Ministarstva prometa i komunikacija, Agencije za javne nabave, Agencije za zaštitu osobnih podataka. Još uvijek čekamo da nam Ministarstvo financija i Ministarstvo sigurnosti pošalju svoje predstavnike. Za sada nam je to dovoljno da sljedeći tjedan počnemo izrađivati operativni plan“, rekao je Hadžiabdić prošli tjedan, a prenijeli su mediji u Federaciji BIH.
Brža dinamika financiranja prema Schmidtovoj odluci
Podsjećamo, Schmidt je nedavno nametnuo odluku koja podrazumijeva osiguranje novca za uvođenje novih tehnologija, koliko CEC zatraži. Postupak, prema Schmidtovim nametnutim odlukama, podrazumijeva da CEC zahtjev pošalje Ministarstvu financija i trezora, koje će ga biti dužno odobriti u roku od sedam dana, a zatim sredstva dostaviti na račun CEC-a. U slučaju da ministar, u ovom slučaju Srđan Amidžić, ne postupi po tom zahtjevu, to će biti dužan učiniti njegov zamjenik Mehmed Hasanović.
Nakon operativnog plana SIP-a, treba očekivati da će se u bliskoj budućnosti objaviti natječaj za nabavu opreme, koji će biti međunarodni i mogao bi trajati nekoliko mjeseci.
Politička podrška uz dozu opreza
Uvođenje novih tehnologija u izborni proces komentirao je i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekavši da Bosni i Hercegovini trebaju transparentni i pošteni izbori, te da za to postoji mnogo pristupa.
„Je li trebalo izdvojiti 100 milijuna za opremu, zašto nije negdje drugdje, vrijedi li toliko, neka to rade stručnjaci, mi se u to nećemo upuštati. Mi ćemo ispred HDZ-a staviti svoje predstavnike, kako bismo osigurali da ne bude zlouporaba. Podržat ćemo sve elemente koji će osigurati čistoću izbora. Za nas je, što se tiče Izbornog zakona, broj jedan ono što smo predložili i stavit ćemo to na glasanje kada dobijemo odgovarajuću većinu“, naglasio je Čović.
Vrisak.info
