Krajem svake školske godine roditelji i učenici završnih razreda osnovne škole suočavaju se s jednom od najvažnijih profesionalnih odluka – koju srednju školu odabrati, piše Večernji list BiH.
Glavni problem je što se odluka donosi posljednji dan ili posljednjih mjeseci školovanja, a stručnjaci poručuju kako bi to trebao biti proces koji traje svih devet godina školovanja u osnovnim školama. Koju školu odabrati? Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li fakultetsko obrazovanje jamstvo za siguran posao u BiH? Hoće li moje dijete sebi moći osigurati budućnost završivši zanat… – pitanja su koja trenutačno muče tisuće osnovnoškolaca i njihovih roditelja. Naime, uskoro počinju upisi u srednje škole na području BiH, gdje će učenicima biti ponuđena slobodna mjesta u gimnazijama, ekonomskim, medicinskim, građevinskim… školama. Na učenicima je odlučiti se hoće li se školovati za tržište rada u BiH ili pak za ono u inozemstvu.
Službeni podaci
Prethodnih godina gimnazije su bile najčešći odabir, međutim, izgleda kako se i to mijenja. Naime, najveći broj učenika pohađa tehničke škole – 57,2 posto, zatim gimnazije – 20,8 posto te stručne škole – 18,5 posto učenika, podaci su Agencije za statistiku BiH. Prema prethodnim podacima, u školskoj 2022./2023. godini u Bosni i Hercegovini je u 314 srednjih škola upisano 108.026 učenika, što je, u odnosu na prethodnu školsku godinu, manje za 231 ili za 0,2 posto. U školskoj 2022./2023. godini u nastavni proces bio je uključen 13.051 nastavnik, a od toga 8166 žena ili 62,6 posto.
Na kraju školske 2021./2022. godine 28.617 učenika završilo je srednju školu, što je u odnosu na kraj školske 2020./2021. godine manje za 751 ili 2,6 posto. Od učenika koji su završili školu, 52,6 posto je učenika i 47,4 posto učenica.
Tržište rada
Posljednjih desetljeća roditelji su na sve načine pokušavali upisati svoju djecu u tzv. prestižne škole, odnosno gimnazije. Ipak, izgleda kako je situacija na tržištu rada promijenila percepciju i roditelja i djece. Već godinama potražnja za radnicima iz sektora deficitarnih zanimanja sve je manje uspješna. Razlog tome je što stručni radnici napuštaju Bosnu i Hercegovinu te odlaze uglavnom u zemlje Europske unije u potrazi za boljim uvjetima, životom i primanjima. Prema istraživanju tržišta rada u Federaciji BiH, koje je Federalni zavod za zapošljavanje proveo krajem 2022. godine, deficitarna zanimanja u 2023. godini su prodavač – trgovac, konobar, šivač, bravar, zavarivač, operater u pozivnom centru, kuhar, vozač kamiona, zidar, CNC operater, stolar, tesar, krojač, armirač, elektrotehničar i strojarski tehničar.
– Kada je riječ o suficitarnim zanimanjima, to su maturant gimnazije, ekonomski tehničar, strojarski tehničar, medicinska sestra, vozač motornih vozila, automehaničar (SSS) te zanimanja s visokom ili višom školom: diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist, socijalni radnik, politolog itd., pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje. Da su veći izgledi za zapošljavanje s nekom trogodišnjom školom u Bosni i Hercegovini, potvrđuje i istraživanje provedeno u manjem bh. entitetu. Naime, najtraženiji radnici u Republici Srpskoj ove godine bit će građani koji su završili srednju trogodišnju školu, i to u postotku većem od 50%. Pokazalo je to izvješće Zavoda za zapošljavanje RS-a o istraživanju tržišta rada u Republici Srpskoj za 2022./2023. u kojem je anketirano malo više od 1000 poslodavaca. Tako će najtraženija zanimanja III. stupnja srednje stručne spreme u 2023. biti trgovac, obućar, konobar, krojač, rukovatelj strojevima za izradu plastičnih proizvoda, stolar, vozači kamiona i teretnog vozila, ekonomski tehničar, bravar, zidar, armirač, rukovatelj građevinskim strojevima. Iskazana je i značajna potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji i radnicima za jednostavne poslove. Što se tiče radnika s VSS-om, potrebe za njima na tržištu ne iznose ni 10%. Najveća potražnja bit će iskazana za doktorima medicine, radnicima iz IT sektora, odnosno programerima i IT developerima, zatim ekonomistima, magistrima farmacije te građevinskim inženjerima.
Vrisak.info
