U prvih osam mjeseci ove godine samo na području Županije Sarajevo zaprimljeno je 56 dojava o postavljenim eksplozivnim napravama.
U Sarajevu su zabilježene nove dojave o bombama. Prva u Srednjoj muzičkoj, a druga u Trgovačkoj školi. Obje poruke s prijetećim sadržajem o postavljenim eksplozivnim napravama, poslane su sa iste mail adrese. Nakon što je policija izvršila provjere, utvrdilo se da su dojave bile lažne. U proteklih nekoliko dana stiglo je više ovakvih dojava u Sarajevu, a odnosile su se na Međunarodni aerodrom i tri tržna centra te je jučer poslijepodne stigla prijetnja u Predsjedništvo BiH. I dok policija traga za počiniteljima, BHRT je provjerio kolike su predviđene kazne.
“Pod nadzorom postupajućeg tužitelja Županijskog tužiteljstva Županije Sarajevo policijski službenici Uprave policije MUP-a ŽS u suradnji sa OSA BiH nastavljaju rad na dokumentiranju i rasvjetljavanju ovih kaznenih djela”, kazala je za BHRT glasnogovornica MUP-a ŽS Mersiha Novalić.
Šest lažnih dojava o podmetnutim bombama, u svega tri dana, uznemirilo je građane Sarajeva. Stručnjaci za sigurnost ističu kako je prerano donositi bilo kakve zaključke tko stoji iza lažnih dojava o bombama u Sarajevu. Ne vjeruju da su dojave povezane s predstojećim lokalnim izborima.
“Samo je važno otkriti radi li se o nekom tko želi 5 minuta slave na društvenim mrežama ili se radi o organiziranim grupama koje podrivaju društveni poredak u BiH. Događaju se slične stvari i u drugim zemljama i u regiji i u svijetu. Ne mislim da su vezane za razdoblje pred izbore u BiH”, ističe direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.
“Oni koji pribjegavaju tome pretpostavka je da su iz kriminalnog miljea da imaju određene ciljeve. Ti ciljevi su političke prirode, ekonomske prirode i prirode koristoljublja. Bilo za pojedince, određene kompanije i slično”, naglasio je direktor Europskog defendologija centra Duško Vejnović.
U prvih osam mjeseci ove godine samo na području Županije Sarajevo zaprimljeno je 56 dojava o postavljenim eksplozivnim napravama. Iako se u 99 posto slučajeva ispostavi da su lažne one zadaju velike probleme, ali i troškove policiji, koji se mjere desetinama tisuća maraka.
“To vam je angažman dodatnih snaga. Ubacivanje vrlo specijalno obučenih timova za otkrivanje takve vrste naprave. Dakle njihova raspoređenost na nekoliko tih lokacija tijekom dana ili tijekom jednog tjedna. To je već prenapregnutost sigurnosnog sustava”, pojasnio je direktor Centra za geopolitička istraživanja Nedžad Ahatović.
Lažne dojave o podmetnutim bombama regulirane su Kaznenim zakonom, a za počinitelje ovog djela predviđena je novčana ili kazna zatvora do šest mjeseci. U Hrvatskoj su za lažne dojave predviđene maksimalne zatvorske kazne do 3 godine, a u Srbiji do 5 godina, s tim da se ovo djelo definira kao akt terorizma.
Vrisak.info
