Ustavni sud BiH razriješio je dvojbu koju su pokušale nametnuti probošnjačke stranke s tvrdnjama da je provedena presuda u predmetu po žalbi Bože Ljubića što je kapitalno važno ususret nastavku razgovora o izbornoj reformi, ali i svim unutarnjim i vanjskim razumijevanjima zbivanja. Informaciju da je presuda među onima koje nisu provedene potvrdili su iz Ustavnoga suda u dopisu Hrvatskom medijskome servisu (HMS) iz Mostara.
“Prema posljednjem izvješću o izvršenju odluka, koje je Ustavni sud BiH usvojio 26. siječnja 2022. godine, Parlamentarna skupština BiH nije izvršila odluku 23/14 od 1. prosinca 2016. godine”, stoji u odgovoru Ustavnog suda BiH na upit HMS-a je li Parlamentarna skupština BiH izvršila presudu Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, piše Večernji list BiH.
Iz ove najviše sudske institucije u BiH pojasnili su kako je Ustavni sud BiH 6. srpnja 2017. godine donio rješenje kojim je, između ostalog, utvrdio da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila raniju odluku Ustavnog suda BiH od 1. prosinca 2016. godine. Nakon toga, 1. i 27. veljače 2019. godine, Ustavnom sudu su dostavljene informacije Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o poduzetim koracima u cilju izvršenja ove odluke. No, to ne podrazumijeva da je odluka provedena. Dapače. U Ustavnome sudu predmet “Ljubić” nalazi se među neispunjenima. A jedina adresa koja može provesti tu presudu je Parlamentarna skupština BiH kako je to u izreci presude i naveo Ustavni sud BiH. Tjednima i mjesecima probošnjački političari, ponajprije iz krugova DF-a i SDA, ustraju s tvrdnjama kako je presuda ispunjena tako što su izbrisane odredbe Izbornoga zakona. Pri tome su tvrdili da, s obzirom na tu činjenicu, ova presuda nema nikakva utjecaja na izborne reforme i izborni proces. Činjenice, međutim, govore drukčije. Jedino se zbog presude “Ljubić” dogodila intervencija u Izborni zakon BiH, čime se dovodi u pitanje mogućnost održavanja izbornog procesa. Dok to istodobno nije slučaj s presudama Europskoga suda za ljudska prava čija je provedba potrebna, ali zbog njih nije intervenirano niti u Ustav BiH, niti u Izborni zakon.
Među prvima je tezu probošnjačkih stranaka potvrdio Joseph Marko, nekadašnji ustavni sudac BiH, podrijetlom iz Austrije, iz vremena kada je ova institucija donijela odluku o konstitutivnosti naroda. Na odlasku iz BiH u oproštajnome intervju ustvrdio je to i bivši visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko. No, opovrgnuo ih je sada jasnim komentarom Ustavni sud BiH. Po istoj logici, kao što se u Mostaru nisu mogli održati izbori budući da su bile izbrisane odredbe Izbornoga zakona koje su definirale način biranja vijećnika za tamošnje Gradsko vijeće, jednako su sada izbrisane odredbe koje definiraju način biranja izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda FBiH.
Istom logikom ovi izbori se ne mogu održati, odnosno ne mogu se izabrati izaslanici u federalni Dom naroda. Da se radi o zabludama koje su stvorile bošnjačke političke stranke te čak uvjerile pojedine strane dužnosnike, najbolje govori komunike Vijeća za provedbu mira (PIC) iz prosinca 2017. godine. Dakle, punih pet mjeseci nakon što je Ustavni sud izbrisao prijeporne odredbe Izbornog zakona, što znači da odluka nije provedena. U zaključcima PIC-a stoje jasne upute što je potrebno učiniti.
“Kao neposredan prioritet, odluka Ustavnog suda BiH od 1. prosinca 2016. godine (predmet ‘Ljubić’), koja se konkretno odnosi na izbor izaslanika u Dom naroda Federacije BiH, mora se provesti, a ne dodatno problematizirati na način da se kombinira s političkim zahtjevima”, naveo je Upravni odbor PIC-a.
A odluka Ustavnoga suda BiH jasno ističe kako isticanje konstitutivnih naroda u preambuli “mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti podrediti”. Po Ustavnome sudu BiH “neodgovarajuće političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno neravnopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine”. Upravo to je sada slučaj s trostrukim izborom Željka Komšića u Predsjedništvo glasovima bošnjačkih birača, kao i izaslanika u Dom naroda u sredinama gdje hrvatske predstavnike biraju gotovo isključivo Bošnjaci čime narušavaju odredbe Izbornog zakona, odluke Ustavnoga suda i mirovnog sporazuma.
Vrisak.info
