Ustavni sud BiH objavio je danas da će na plenarnoj sjednici zakazanoj za 19. i 20. siječnja razmatrati i zahtjeve za ocjenu ustavnosti odluka koje je u izbornoj noći 2. listopada 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Plenarna sjednica idući tjedan
Ustavni sud BiH će tako razmatrati dvije apelacije na ovu odluku i to onu Šefika Džaferovića i Željka Komšića, dvojice članova Predsjedništva BiH. Ranije je Ustavni sud BiH donio odluku kojom je odbio razmatrati Komšićeve i Džafervićeve apelacije.
Ocjena ustavnosti nametnutih intervencija
Podsjetimo, Christian Schmidt je u izbornoj noći nametnuo set zakona koji se odnose na Izborni zakon BiH i izmjene Ustava Federacije BiH i način izbora izaslanika za federalni Dom naroda. Schmidt povećao broj izaslanika u federalni Dom naroda Prema Schmidtovim intervencijama koje su iz OHR-a najavljene kao mehanizmi deblokade Federacije BiH, povećan je broj izaslanika na 23 sa ranijih 17 u svakom od Klubova konstitutivnih naroda, a za odlučivanje je potrebno 11 ruku u Klubu svakog od naroda.
Po prvi put, Schmidtovim intervencijama, Ostali su iz svih županija zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH i to na način da svaka županija delegira jednog izlasnika iz reda Ostalih u federalni Dom naroda.
Deblokada Federacije
Osim toga, Schmidtovim nametnutim zakonima Dom naroda i Zastupnički dom Parlamenta FBiH trebaju odbiti ili usvojiti zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu.
Podsjetimo, u Sarajevu su u dva navrata održani prosvjedi zbog nametnutog seta zakona na kojem su predstavnici mahom bošnjačkih političkih stranaka tražili ukidanje ureda visokog predstavnika i uspostavu građanske države po principu jedan čovjek – jedan glas.
Prosvjede koji su bili nenasilni obilježio je govor mržnje upućen prema manjinskim konstitutivnim narodima u BiH, a podržali su ih samo veleposlanstva Rusije i Irana u BiH.
Vrisak.info
