Medijalna neto plaća u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.350 KM, što znači da polovica zaposlenih prima manje od tog iznosa, dok druga polovica zarađuje više. Podaci su to Saveza samostalnih sindikata BiH (SSS BiH), koji upozorava na težak ekonomsko-socijalni položaj radnika i sve veći jaz između primanja i troškova života.
Predsjednik SSS-a BiH Samir Kurtović smatra da medijalna plaća pruža realniju sliku primanja zaposlenih od prosječne plaće te upozorava kako je nužno stvarati uvjete za povećanje životnog standarda stanovništva.
Potrošačka košarica od 3.565 KM nedostižna za mnoge obitelji
Prema podacima za rujan 2026. godine, sindikalna potrošačka košarica u BiH iznosi 3.565,70 KM. Takav iznos, ističu u Sindikatu, velik dio stanovništva ne može pokriti svojim primanjima.
“Ako uzmemo u obzir činjenicu da više od 50 posto radnika u Federaciji BiH prima plaću do iznosa prosječne plaće u FBiH (1.708,00 KM), onda nam je sasvim jasno da većina stanovništva ne može sebi osigurati najosnovnije uvjete za dostojanstven život. Pritom treba imati u vidu da sindikalna potrošačka košarica ne podrazumijeva nikakav luksuz, nego isključivo najosnovnije potrepštine za život” navodi Kurtović.
Dodatni problem predstavlja činjenica da potrošačka košarica ne uključuje kreditne obveze građana, iako su one velikom broju kućanstava dio svakodnevnog života.
“Gotovo da nema osobe koja nije kreditno zadužena po bilo kojoj osnovi, pa čak svjedočimo i kupnji namirnica na rate” upozorava Kurtović.
Medijalna plaća kao pokazatelj stvarnog položaja radnika
U Sindikatu smatraju da bi podatak o medijalnoj plaći trebao biti jedan od ključnih pokazatelja pri kreiranju budućih ekonomskih i socijalnih politika.
Kurtović ističe kako je riječ o pokazatelju koji preciznije oslikava primanja većine zaposlenih i njihov stvarni životni standard.
Upozorava i na posljedice izostanka konkretnih mjera za poboljšanje položaja radnika, među kojima su daljnje iseljavanje zaposlenih i njihovih obitelji, pogoršanje demografske slike te slabljenje gospodarstva.
Usporedbe radi, prosječna stopa rizika od siromaštva među zaposlenima u Europskoj uniji iznosi oko 8,2 posto, dok Slovenija bilježi jednu od najnižih stopa, od 5,4 posto. Za Bosnu i Hercegovinu, prema navedenim podacima, nema službeno dokumentiranih usporedivih brojki.
U Sloveniji božićnica obvezna, u BiH ovisi o poslodavcu
Dok se u pojedinim europskim zemljama zaposlenicima jamče dodatne godišnje isplate, u Bosni i Hercegovini božićnice i trinaeste plaće još nisu postale uobičajena praksa.
Radnici u Sloveniji ove će godine dobiti najmanje 740,94 eura božićnice, koja je zakonom propisana i obvezna za sve poslodavce. Zimski regres u toj zemlji zakonska je obveza neovisno o tome rade li zaposlenici u javnom ili privatnom sektoru.
U BiH, s druge strane, takve naknade nisu zakonski kategorizirane na isti način, zbog čega poslodavci nemaju opću zakonsku obvezu njihove isplate.
“Isplata božićnice ili godišnje nagrade u BiH nije redovita praksa, a posebno trinaesta plaća, no takve naknade svejedno nisu rješenje za enormno visoke troškove života, na koje bi primjeran odgovor bilo samo povećanje plaća” smatraju u Sindikatu.
Mogućnost isplate dodatnih naknada postoji kroz kolektivne ugovore, a njihovo ugovaranje ovisi o dogovoru sindikata i poslodavaca.
“Činjenica je da su u pojedinim kolektivnim ugovorima, kada su u pitanju božićnice, te naknade utvrđene i upravo je to osnova za isplatu. Također, treba napomenuti da veliki broj radnika nije obuhvaćen nekim od kolektivnih ugovora pa se samim time poslodavac ‘pravda’ da nema osnova za isplatu” naglašava on.
Iz Saveza samostalnih sindikata BiH navode kako nemaju precizne podatke o tome kojim će radnicima ove godine biti isplaćene božićnice niti koliki će biti njihovi iznosi. Poznato je, međutim, da su takve naknade u prethodnom razdoblju isplaćivane u različitim iznosima.
Sindikat traži jednake naknade za umirovljenike
Kurtović se osvrnuo i na isplatu božićnica umirovljenicima, ističući kako bi se takve naknade trebale isplaćivati svim umirovljenicima, a ne samo onima koji žive u pojedinim općinama i gradovima.
“A ne samo umirovljenicima iz pojedinih općina/gradova, jer u suprotnom imamo diskriminaciju koja je zakonom zabranjena.”
Prema njegovim riječima, takve bi isplate barem djelomično poboljšale materijalni položaj umirovljenika, osobito onih s najnižim mirovinama.
Trinaesta plaća nije rješenje za rast troškova života
Isplata trinaeste plaće u brojnim je zemljama dio poslovne tradicije, dok takva praksa u BiH još nije zaživjela. U Savezu samostalnih sindikata BiH navode kako nemaju zabilježenih slučajeva da su poslodavci u prethodnom razdoblju na ovim prostorima isplaćivali takvu vrstu naknade.
“U zapadnim zemljama 13. plaća postala je tradicija i smatramo da se naši poslodavci trebaju ugledati na to. S obzirom na enormno visoke troškove života, mišljenja smo da božićnica i 13. plaća nisu rješenje. Mi rješenje vidimo u povećanju plaća zaposlenima” zaključuje Kurtović.
U Sindikatu smatraju da bi rast plaća trebao pratiti rast životnih troškova, no upozoravaju kako se to u praksi ne događa. Zbog toga povećanje primanja ostaje jedan od ključnih zahtjeva u nastojanjima da se radnicima u Bosni i Hercegovini osiguraju dostojanstveniji uvjeti života.
Vrisak.info
