Za jug Hercegovine i dijelove Bosne indikatori rane proizvodnje povrća su Poljoprivredna zadruga “Sunce” iz Nereza i tvrtka Adria Hishtil iz Gabele. Za razliku od tvrtke Adria Hishtil, koja je najveći proizvođač i izvoznik kalemljenih sadnica u regiji, zadruga “Sunce” vrši usluge sijanja i tzv. pikiranja sadnog materijala, piše portal Večernjeg lista BiH.
Dok usluge sjetve koriste uglavnom manji proizvođači povrća u zatvorenim prostorima, česti kupci pikiranih, odraslih sadnica, građani su koji povrće sade na okućnicama. Dio poljoprivrednika sadni materijal priprema i u kućnoj radinosti.
– Narudžbe su ove godine na razini prethodnih sezona. Godišnje se tu dogode manje, ali u suštini, zanemarive oscilacije od pet do deset posto, što ne utječe na prosjek – kaže za Vecernji.ba agronom Dragan Dadić, direktor PZ “Sunce”.
– Poljoprivrednici se uistinu lavovski bore održati proizvodnju, što nije nimalo lako uz enormna poskupljenja repromaterijala. Mi ih u tome pratimo, tako da smo, unatoč rastu cijena goriva, sjemena i ostalih usluga, cijene naših usluga podignuli za 5 – 10 posto. Primijetio sam da se ljudi na poskupljenja naših usluga i ne osvrću, očito šokirani poskupljenjem repromaterijala. Zadruga posluje dulje od 20 godina, ali ima povrća čije cijene u tom razdoblju gotovo da i nisu rasle, primjerice zelene salate, blitve, špinata, kelja…, pa im se divim kako uspijevaju održati proizvodnju – kaže Dadić.
– Pribojavam se da i to ima svoje granice. Ako se do njih dođe, onda nam slijedi značajniji pad proizvodnje. Prošla jesen bila je iznimno teška za povrtlare. Dobar dio proizvođača zelene salate nije uspio prodati robu, a imao je visoke troškove. Ne samo da je uložio u proizvodnju nego je morao plaćati i radnike da je čupaju i bace.
Zelena salata sadi se na foliju pa se, kao kod nekih drugih kultura, zemlja ne može frezati ili uzorati, nego treba sve počupati, podići foliju i tek onda obraditi zemlju. Možete zamisliti kako su se ljudi osjećali kad su taj posao obavljali kako bi ovoga proljeća mogli početi novi ciklus proizvodnje. Imat će to negativnih posljedica jer, kad nema zarade, mladi odlaze pa se moramo zapitati tko će nam proizvoditi hranu za pet, deset godina – konstatira za Vecernji.ba Dadić.
poster
Uglavnom, poljoprivrednici na jugu Hercegovine bore se s enormnim povećanjima cijena repromaterijala koje ni izbliza ne prate cijene povrća. Po prihodima neuspjeloj jesensko-zimskoj sezoni kumovala je topla jesen, pa i zima do početka veljače. Topla jesen požurila je vegetaciju, što je uvjetovalo ranije dozrijevanje niza kultura pa je na tržištu zavladala znatno viša ponuda od potražnje.
Dok usluge sjetve koriste uglavnom manji proizvođači povrća u zatvorenim prostorima, česti kupci pikiranih, odraslih sadnica, građani su koji povrće sade na okućnicama.
Vrisak.info
