U sklopu mirovinske reforme i donošenja novog Zakona o mirovinskom osiguranju, Hrvatska je odlučila dodatno proširiti mogućnosti zapošljavanja umirovljenika. Uz dosadašnju opciju rada na pola radnog vremena uz isplatu pune mirovine, novi prijedlog omogućit će rad i na puno radno vrijeme, ali uz isplatu polovice mirovine.
Zakon u proceduri, mjera kreće 2026.
O prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju raspravljalo se u Saboru početkom ovoga tjedna, a najviše pažnje izazvao je upravo prijedlog koji se odnosi na rad umirovljenika. Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. srpnja, ali će se određene mjere provoditi naknadno. Mogućnost rada na puno radno vrijeme planira se omogućiti od 1. siječnja 2026. godine.
Pravo na rad osam sati dnevno uz pola mirovine imat će korisnici:
- starosne mirovine,
- prijevremene starosne mirovine,
- starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika,
- obiteljske mirovine – uz uvjet da imaju 65 godina života.
Veći broj zaposlenih umirovljenika na vidiku
Još od mirovinskih reformi 2019. i 2023. godine umirovljenicima je dopušten rad do polovice punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine. Do sada su pravo na puno radno vrijeme uz pola mirovine imali samo umirovljeni vojnici i policajci u starosnoj mirovini. Novi zakon to pravo širi na znatno širi krug korisnika.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, početkom svibnja bilo je oko 35.300 zaposlenih korisnika mirovine, a očekuje se porast tog broja.
“Zašto bi netko dao pola mirovine?”
U dvije umirovljeničke stranke smatraju da Vlada umjesto ovakvih mjera treba povećati iznose mirovina. Predsjednik stranke Blok umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika kritizira prijedlog:
“Prvo se nameće logično pitanje zbog čega bi netko, ako je odlučio raditi nakon odlaska u mirovinu, trebao nekome pokloniti pola svoje mirovine. Svugdje u svijetu mnogi ljudi rade i nakon umirovljenja, ali ne iz istog razloga kao u Hrvatskoj…”
“Neka Vlada riješi glavni problem”
Špika smatra da se rad u mirovini u Hrvatskoj svodi na nužnost, a ne na slobodu izbora i dodatni prihod:
“U privatnom sektoru, koji uvijek traži mlađe, brže i bolje, ostat će malotko od starijih. No u državnim službama će i nakon 65. godine ostati oni poslušnici koje narod s pravom zove uhljebima…”
Ističe i kako će najviše raditi umirovljenici u trgovini, pa čak i visokoobrazovani ljudi, jer nemaju izbora:
“Učitelj s 500-600 eura mirovine s kojom se ne može preživjeti. To nije dobra mjera za umirovljenike. Neka Vlada riješi glavni problem i poveća mirovine, ali za to nema političke volje.”
“Koja je svrha odlaska u mirovinu?”
Slično razmišlja i predsjednik Stranke umirovljenika (SU) Lazar Grujić, koji ističe da su niske mirovine glavni problem:
“Kada idemo u mirovinu, idemo jer smo odradili svoj radni vijek ili zato što smo bolesni. U mirovini bi trebali živjeti i uživati kao i umirovljenici drugdje u Europskoj uniji…”
Grujić smatra da bi rad u mirovini trebao ostati stvar dogovora između poslodavca i radnika, bez državne regulacije:
“Pa ako je poslodavac zainteresiran, neka ga primi u radni odnos ako ovaj to želi. Država se u to ne bi trebala miješati, nego samo otvoriti mogućnost da se poslodavac i radnik dogovore o uvjetima.”
Umirovljenici iz BiH, Hrvatske i regije: Evo kada stiže veća njemačka mirovina i pisma
Vrisak.info
