Građani treće životne dobi trebali bi uživati u plodovima svog dugogodišnjeg rada, no situacija u Bosni i Hercegovini (BiH) pokazuje da mnogi umirovljenici nisu u mogućnosti živjeti od svojih mirovina.
Nažalost, rijetki su oni koji od svojih mirovina mogu pokriti osnovne životne troškove, zbog čega su mnogi umirovljenici prisiljeni tražiti dodatne izvore prihoda, osim onih koji su ovo pravo ostvarili radom u inozemstvu ili na visokim političkim dužnostima.
Zaposlenje umirovljenika postalo je sve češće u BiH, a na sve veću potrebu zapošljavanja utjecali su različiti faktori. S jedne strane, masovni odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje doveo je do nedostatka radne snage, dok s druge strane, sami umirovljenici traže načine kako bi povećali svoje prihode.
Niska mirovina, koja često nije dovoljna ni za pokrivanje osnovnih životnih troškova, razlog je zašto se mnogi umirovljenici ponovno vraćaju na tržište rada.
Prema podacima iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO/PIO), najniža mirovina za veljaču iznosi 573,53 KM, dok je najviša 2.867,65 KM. Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine u Federaciji BiH iznosi 725,33 KM.
Međutim, broj umirovljenika koji nastavljaju raditi nakon umirovljenja manji je u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj (RS), gdje su podaci o zapošljavanju umirovljenika širi, uključujući i ugovore o djelu.
Umirovljenici koji se odluče ponovno raditi u BiH najčešće to čine jer su ispunili uvjete za starosnu mirovinu nakon 40 godina radnog staža ili se zapošljavaju u deficitarnim zanimanjima koja su na tržištu rada tražena. Ovaj trend ukazuje na to da je sve veća potreba za zapošljavanjem umirovljenika kako bi se zadovoljile tržišne potrebe, ali i kako bi sami umirovljenici osigurali dodatni prihod.
Zakonodavni okvir također omogućuje umirovljenicima koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu da istovremeno zadrže status osiguranika u obveznom osiguranju i primaju mirovinu.
Međutim, ovo pravo ne odnosi se na sve korisnike mirovina. Osobe koje primaju obiteljske ili invalidske mirovine, kao i oni koji su ostvarili pravo na mirovinu temeljem zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, ne mogu biti u obveznom osiguranju i primati mirovinu istovremeno.
Zakonodavne promjene uvedene prošle godine omogućile su privremeno zapošljavanje bez gubitka mirovinskih primanja, što je bila značajna mjera koja je donijela više fleksibilnosti.
Ipak, ova mjera nije proširena na sve umirovljenike, jer invalidske i obiteljske mirovine i dalje dovode do obustave mirovine pri zasnivanju radnog odnosa. Ova situacija stvara nejednakosti među umirovljenicima i ukazuje na potrebu za daljnjim zakonodavnim promjenama i reformama.
Najniže mirovine koje ne pokrivaju osnovne troškove života, zajedno s ograničenim mogućnostima dodatnog zapošljavanja, jasno ukazuju na hitnu potrebu za reformom mirovinskog sustava u BiH. Ovaj sustav mora osigurati bolju socijalnu zaštitu umirovljenika koji su u trenutnoj situaciji ugroženi i prisiljeni na dodatni rad, često pod nesigurnim uvjetima.
Socijalna sigurnost umirovljenika u BiH mora biti prioritet, a postojeći sustav treba biti prilagođen novim realnostima i potrebama starije populacije, koja zaslužuje bolji standard života nakon dugogodišnjeg rada.
Vrisak.info
