Prema istraživanju koje je proveo norveški internetski portal koji se bavi financijama Finansplassen, a oslanjajući se na podatke Svjetske banke, Eurostata i drugih javno dostupnih banaka, nordijske zemlje su najspremnije za ovaj korak.
Top 10 zemalja
Naime, prema njihovoj analizi, Norveška je najspremnija za bezgotovinsku budućnost, ima najmanje bankomata i već 96 posto njezinog stanovništva koristi internet bankarstvo. Nakon Norveške, druga je Finska, a treća Danska, koje imaju nešto više bankomata, ali približno isti broj njihovih građana koristi internet bankarstvo. I dok u top 10 zemalja spremnih za ovu revoluciju ulaze i Nizozemska, Švedska, Island, Estonija, Litva, Cipar i Švicarska, analiza Finansplassena pokazuje da Armenija, Gruzija i Njemačka nisu toliko spremne za bezgotovinsko plaćanje.
Velike rasprave izaziva i tema ukidanja novca. Koliko je to uopće dobra ideja? Kako to implementirati s obzirom na to da je još uvijek značajan postotak svjetske populacije digitalno nepismen ili nedovoljno vješt u online transakcijama. Pitanje koje se svakako nameće jest što će biti s transakcijama u slučaju nestanka struje ili nekih drugih iznenadnih nepogoda koje bi mogle ometati ovu vrstu plaćanja.
Otvorena pitanja
Sve su to još uvijek otvorena pitanja, a zanimljivo je da je parlament Norveške, prenosi euronews, nakon što su građani ove zemlje, prije nekoliko godina, sve više počeo koristiti Vipps MobilePay, što je naziv za nordijski mobilni novčanik, koji korisnicima omogućuje slanje novca jednostavno poput slanja SMS-a, a zanimljivo je da je sada proširen na 11,5 milijuna korisnika u Norveškoj, Finskoj i Danskoj, poduzeo korake kako bi svoje građane vratio gotovini. Parlament je ovog mjeseca usvojio izmjene Zakona o financijskim ugovorima koje će Norvežanima olakšati plaćanje u gotovini ako je potrebno, navodi forbes.n1info.ba.
Pandemija COVID-19 povećala je, dalje podsjeća euronews, bezgotovinsko plaćanje u cijelom svijetu, s prosječnih 91 bezgotovinskih plaćanja po osobi svake godine u 2017. na približno 135 u 2020., prema podacima Svjetske banke u kojima stoji da Europska središnja banka ( ECB ) otkrio je sličan trend u Europi. Istraživanje iz 2023. pokazalo je da je 59 posto transakcija u 2022. bilo u gotovini, što je pad u odnosu na 72 posto u 2019., i navodi da većina potrošača u Europi radije plaća karticom ili drugim bezgotovinskim načinima plaćanja jer je to praktičnije. 60 posto anketiranih Finansplassena i dalje želi plaćanje gotovinom.
Vrisak.info
