Njemački izvoznici, za koje je SAD najveće izvozno tržište, morat će se suočiti s ogromnim gubicima ako Trump ispuni obećanja iz kampanje o carinama od 20 posto na uvoz od svih trgovinskih partnera i carinama od 60 posto na uvoz iz Kine
EKkonomska politika Donalda Trumpa, koji je ponovno izabran za predsjednika SAD-a, donijet će velike probleme Njemačkoj i EU, smatraju u minhenskom ekonomskom institutu Ifo. Očekuje se, naime, da će najavljene visoke dodatne carine na uvoz iz drugih dijelova svijeta uzrokovati značajan pad izvoza u SAD, ali i u Kinu, rezimira STA u izvješću instituta, a prenosi Index.hr.
“Trump zagovara izrazito protekcionistički ekonomski program temeljen na visokim uvoznim carinama i drugim ograničenjima međunarodne trgovine, posebice u odnosima s Kinom i potencijalno Europom”, upozorio je predsjednik Ifa Clemens Fuest i preporučio odgovarajuće mjere opreza onima koji donose odluke.
Njemačke izvoznike čekaju ogromni gubici ako Trump ispuni obećanja
Njemački izvoznici, za koje je SAD najveće izvozno tržište, morat će se suočiti s ogromnim gubicima ako Trump ispuni obećanja iz kampanje o carinama od 20 posto na uvoz od svih trgovinskih partnera i carinama od 60 posto na uvoz iz Kine. Trump je više puta, čak i tijekom ove kampanje, govorio vrlo negativno o odnosu EU s SAD-om u gospodarskoj i trgovinskoj sferi.
Prema procjeni Ifoa, takve bi mjere samo u Njemačkoj izazvale 33 milijarde eura gospodarske štete. Njemački izvoz u SAD mogao bi se smanjiti za oko 15 posto, a izvoz u Kinu također za oko 10 posto, zbog neizravnih učinaka pada trgovinske razmjene između SAD-a i Kine.
Njemačke tvrtke prošle su godine u SAD izvezle robe u vrijednosti od 157.9 milijardi eura, čime je najveće nacionalno gospodarstvo na svijetu devetu godinu zaredom postalo najvažnije njemačko izvozno tržište. Uvoz iz SAD-a u međuvremenu je dosegao 94.7 milijardi eura, čime je SAD treći među njemačkim uvoznim partnerima.
U međuvremenu su tvrtke iz cijele EU prošle godine u SAD izvezle robe u vrijednosti od 502.3 milijarde eura, a odatle uvezle 346.5 milijardi eura. EU je tako u robnoj razmjeni zabilježila suficit od 155.8 milijardi eura.
“Moramo se pripremiti da će se SAD još više udaljiti od otvorene globalne suradnje”
Drugačija je situacija bila u razmjeni usluga, gdje je američko gospodarstvo najjače. Firme iz EU lani su iz SAD-a uvezle usluga u vrijednosti od 396.4 milijarde eura, a tamo izvezle 292.4 milijarde eura. Unija je tako u razmjeni usluga s SAD-om zabilježila deficit od 104 milijarde eura. Kao što je upozorila Lisandra Flach, direktorica Ifo Centra za međunarodne ekonomske odnose, “moramo biti spremni da će se SAD još više udaljiti od otvorene globalne suradnje”. Prema njezinim riječima, Njemačka i EU sada moraju ojačati svoju poziciju vlastitim djelovanjem.
Među njima je navela još bližu integraciju u EU na području tržišta usluga i vjerodostojan odgovor na očekivane američke protekcionističke mjere. Osim toga, europske zemlje i Unija mogle bi ojačati suradnju s pojedinim državama SAD-a, koje su više za otvorene globalne gospodarske odnose, piše STA.
“Bila je greška toliko se oslanjati na demokrate”
Sada je savezna vlada nepripremljena, kritizira Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. “Bila je greška toliko se oslanjati na demokrate”, izjavio je Hoff za Deutsche Welle. “Poseban odnos koji je kancelar njegovao s predsjednikom Bidenom možda je ipak bio malo previše jednostran. Sada će se osvetiti to što nema kontakata s Trumpovim ljudima.”
Musk planira reorganizaciju savezne administracije, kao što je učinio s X-om
U Berlinu su još uvijek svježa sjećanja na prvi Trumpov mandat, od 2017. do 2021. Trump je tada već dovodio u pitanje NATO i prijetio povlačenjem američke vojske iz Njemačke. Njegova kritika na račun Njemačke i drugih članica NATO-a bila je jasna: koriste vojnu zaštitu SAD-a, a ne doprinose dovoljno vlastitoj obrani.
Za saveznu vladu sada je ključno da “nadoknadi propuste”, smatra Henning Hoff. “Potrebno je poslati puno snažniji signal da su Europljani, a posebno Nijemci, zaista spremni preuzeti veći teret obrane. Ako nastavimo s minimalnim povećanjima proračuna za obranu i tvrdimo da su posebna sredstva za Bundeswehr dovoljna, to neće impresionirati nikoga u Washingtonu, ni sada, a pogotovo ne u Trumpovom mandatu.”
Diktirani mir za Ukrajinu?
Predstojeća promjena u Bijeloj kući vjerojatno će imati najveće posljedice na rat u Ukrajini. To je ključno pitanje i za njemačku vladu: što će biti s podrškom Ukrajini? Jer SAD je do sada pružao daleko najveću podršku, i oružjem i financijski, dok je Njemačka na drugom mjestu. Predsjednik Joe Biden i kancelar Olaf Scholz obećali su Ukrajini podršku “sve dok to bude potrebno”, dok Donald Trump namjerava brzo završiti rat. Barem tako tvrdi. To bi vjerojatno značilo da bi Ukrajina bila primorana odreći se velikih dijelova teritorija koje je Rusija okupirala.
No, kakva će biti američka politika prema Ukrajini pod Trumpom, “ne znamo”, rekao je uoči izbora stručnjak za sigurnost Nico Lange za DW. “Ne može se reći da će Donald Trump prodati Ukrajinu. Posebnost Donalda Trumpa je to da se njegove odluke teško mogu predvidjeti.”
Ako bi Trump pokušao postići dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o završetku rata na štetu Ukrajine, mimo Ukrajine i njenih saveznika, Henning Hoff smatra da bi to moglo biti primamljivo za Berlin. Njemačka vlada mogla bi to iskoristiti kao alibi: “Mi bismo rado učinili više, ali eto, Amerikanci! To je opasnost koju vidim.”
Trump: Njemačka je primjer kako ne treba postupati
Jedan od najvažnijih projekata njemačke vlade je zaštita klime. Plan je da Njemačka postane klimatski neutralna i preuredi cjelokupnu energetsku opskrbu i gospodarstvo u skladu s klimatskom neutralnošću.
Pod vladom Biden-Harris Njemačka je imala snažnog saveznika u tom pogledu. Međutim, Trumpova pobjeda na izborima nagovještava mogućnost povlačenja iz klimatskih obveza, što će dodatno otežati napore njemačke vlade da postigne međunarodno obvezujuće propise za ograničavanje emisije CO2, piše Večernji list.
Donald Trump je Njemačku više puta isticao kao negativan primjer. Bilo da je riječ o politici otvorenih vrata za izbjeglice 2016. ili trenutnoj energetskoj politici koja se oslanja na obnovljive izvore umjesto na ugljen, naftu i nuklearnu energiju – Trump smatra da je Njemačka primjer kako ne treba postupati.
Sada se njemačka vlada mora ponovno suočiti s Trumpom kao predsjednikom, i to u pitanjima sigurnosti, trgovine i klimatskih promjena. “Bojim se”, kaže Henning Hoff, “da će se mnogo toga što smo vidjeli tijekom Trumpovog prvog mandata ponoviti: pritisak na Njemačku, antipatija prema Njemačkoj, to nije nestalo.”
Vrisak.info
