Prosjek starosti stanovništva Europske unije je 81,5 godina. U Hrvatskoj, mediteranskoj i srednjoeuropskoj zemlji, ljudi žive ispod tog prosjeka, odnosno 78,8 godina. BiH se nalazi negdje na sredini liste, piše Večernji list.
Naime, prema posljednjim podacima koje je u svojoj publikaciji “Žene i muškarci u BiH” objavila Agencija za statistiku BiH, očekivano trajanje života pri rođenju u 2022. je 77,5 godina za žene i 73,1 godina za muškarce. Najveći neprijatelj stanovništva ove zemlje još uvijek su velike količine stresa, nedovoljno kretanje, konzumiranje duhanskih proizvoda i alkohola te nezdrava hrana, što je vidljivo iz najčešćih uzročnika smrtnosti.
Vizija društva
Naime, žene u ovoj zemlji najčešće umiru od posljedica moždanog, a muškarci od posljedica srčanog udara. Produljiti životni vijek stanovništva, smanjiti masovne nezarazne bolesti, ograničiti broj zatvorenih objekata u kojima je dopuštena konzumacija duhanskih proizvoda, pojačati svijest o važnosti prevencije samo je dio ciljeva novog projekta, čija provedba uskoro počinje u dijelovima BiH. Riječ je o projektu “Zdrave zajednice u BiH” koji provodi Institut za populaciju i razvoj (IPD) te bi trebao trajati nekoliko godina, a u njemu će sudjelovati 25 općina i gradova iz cijele zemlje. Predstavljanje projekta upriličeno je ovih dana na konferenciji “Zdrave zajednice u BiH” u organizaciji Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite RS-a te uz prisutnost predstavnika Federalnog ministarstva zdravstva, Instituta za populaciju i razvoj (IPD), gradonačelnika/načelnika i lokalnih institucija iz 25 lokalnih zajednica, kao i uz podršku vlade Švicarske. Kako je rečeno ovom prilikom, projekt “Zdrave zajednice” će u budućem razdoblju na lokalnoj razini podrazumijevati aktivnosti i angažman cjelokupne zajednice u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva, aktivan rad na promociji zdravlja i prevenciji bolesti te stvaranje okružja koje utječe pozitivno na zdravlje stanovništva. Pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu zdravstva Goran Čerkez kazao je da projekt “Zdrave zajednice u BiH” predstavlja više od projekta. Istaknuo je kako je riječ o viziji društva u kojem želimo živjeti. – S kreatorima politike na lokalnoj razini pokušat ćemo promijeniti svijest građana, ali i utjecati na cjelokupno planiranje s lokalnim zajednicama kako bismo stvarali pozitivno okružje koje utječe na zdravlje – kazao je ovom prilikom Čerkez.
Ciljevi projekta
Naglasio je kako su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i bolesti mentalnog zdravlja preventabilne te da ovaj projekt može pomoći u smanjenju broja oboljelih. Pomoćnik ministra zdravstva RS-a Milan Latinović izjavio je kako Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da ukupan zdravstveni sustav utječe na zdravlje stanovništva do 20 posto. – Taj podatak opredijelio je Ministarstvo da u idućem vremenu težište naših aktivnosti usmjerimo k sadržajima preostalih 80 posto koji utječu na zdravlje stanovništva – istaknuo je Latinović. To su, po SZO-u, socioekonomski čimbenici (40 posto – obrazovanje, posao, podrška obitelji, prihodi, sigurnost u zajednici), životni stilovi (30 posto – upotreba duhana, prehrana i tjelesne vježbe, alkohol, rizično seksualno ponašanje) i fizičko okružje (10 posto – stanovanje, ekologija i sl.). Prema Latinovićevim riječima, aktivnosti i djelovanje u ovim životnim i društvenim oblastima pretočeni su u aktivnosti u projektu “Zdrave zajednice”, a plan je, među ostalim, da se u iduće tri godine zakonom zabrani pušenje u objektima. Sirocco Messerli uime švicarskog Veleposlanstva u BiH naveo je kako bi se mnoge bolesti i prerane smrti mogle izbjeći zdravijom prehranom, većim fizičkim kretanjem, manjom konzumacijom alkohola i duhanskog dima. – Kroz ovaj projekt resorna ministarstva žele postići dva cilja: podići svijest građana o zdravim načinima života i unaprijediti zdravstvene usluge koje su pružaju na primarnoj razini u općinama, stavljajući veći naglasak na promociju zdravlja i prevenciju bolesti – zaključio je Messerli, dodavši kako će Švicarska za provedbu ovog projekta u iduće četiri godine podijeliti bespovratna sredstva od oko 11 milijuna KM.
Vrisak.info
