Najveći problem zemlje je iseljavanje, i to cijelih obitelji, što je vidljivo iz katastrofalnih i alarmantnih podataka domaćih i međunarodnih institucija da se u nekim dijelovima BiH gotovo petina djece nikada ne upiše u prvi razred osnovne škole. Iz BiH odlazi tko god ima priliku, odlaze jednako i Bošnjaci, i Srbi i Hrvati. Od 2013. do 2023. zemlju je napustilo 600.000 stanovnika, a brojke iz godine u godinu rastu. Mnogima je dosadilo čekati “da svanu bolji dani” koje im se obećava već godinama, a inflacija i izostanak rasta plaća i one najveće protivnike odlaska tjeraju na promjenu mišljenja.
Masovno iseljavanje
Posao u zemljama Europe, točnije Njemačkoj i Sloveniji, tijekom prošle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana trbuhom za kruhom otišlo je njih više od 35. Tako je lani radno mjesto u Sloveniji posredstvom spomenute agencije, koja za ovu zemlju vrši sva zapošljavanja, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom općeg ili pedijatrijskog smjera koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 razini, izdano 400 radnih dozvola. Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage mnogo veći, osobito kada je riječ o Sloveniji i Austriji. – Mnogo je onih koji bez posrednika odlaze u te zemlje na rad – ističu.
U 2023. Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovala je u zapošljavanju 400 medicinskih djelatnika u Njemačkoj. Koliko je situacija dramatična, pokazuje podatak Agencije – samo u razdoblju od sedam godina, od 2013. do 2020., u Njemačku je otišlo raditi 5858 medicinskih djelatnika i njegovatelja iz BiH. Mladi tu zemlju uglavnom ne vide kao mjesto gdje će graditi svoju budućnost. Više od 50 posto njih želi napustiti BiH zbog lošeg sustava obrazovanja, tržišta rada te korupcije. Kao rezultat migracija u BiH, prema istraživanjima Westminster fondacije za demokraciju, bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine. Migracije smanjuju potencijal za ekonomski rast, ali i za inovacije. Ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku mladih postaju uzaludna ako oni svoju karijeru nastave izvan granica svoje zemlje. Primjerice, Bosna i Hercegovina godišnje uloži više od 150 milijuna KM u obrazovanje visokoobrazovanih stručnjaka, ali veliki dio tog ulaganja koristi zapadnim ekonomijama koje apsorbiraju kvalificiranu radnu snagu. Ipak, ima i drugačijih primjera, onih svijetlih. Naime, iako se trend odljeva mozgova čini nepovratnim, postoje pozitivni primjeri povratka stručnjaka u regiju. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u proteklih pet godina više od 15.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka, vratilo se u zemlju kroz različite programe podrške povratku, piše Forbes. Inicijative poput “Dijaspora za razvoj”, koju podržavaju UNDP i Švicarska agencija za razvoj i suradnju, uspjele su privući stručnjake iz dijaspore da se uključe u razvoj lokalnih zajednica kroz edukaciju i otvaranje novih biznisa. Odljev mozgova i demografske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za ekonomski razvoj Balkana, ali postoje rješenja. Uz ulaganja u bolje radne uvjete, obrazovanje i podršku poduzetnicima, zemlje regije mogu stvoriti okruženje koje potiče zadržavanje mladih i povratak iseljenih stručnjaka.
Uspješni programi
Primjeri uspješnog povratka i ulaganja u lokalne zajednice pokazuju da, iako migracije predstavljaju izazov, one također mogu postati prilika za dugoročni razvoj ako se upravlja na pravi način. Jedna od uspješnih priča o povratku svakako je ona iz Žepča. Naime, Ana i Bojan Mandura su postdiplomske studije upisali u Baselu, nakon čega ostaju u Švicarskoj i ostvaruju važno radno iskustvo u oblastima online marketinga i mode. Poslije osam godina provedenih vani, odlučili su se sa stečenim znanjem vratiti u BiH kako bi pokrenuli vlastiti posao. Danas su njihovi brendovi Lovidovi i Kuvet prepoznatljivi u proizvodnji obuće u čitavoj regiji. Čak 50% proizvodnje izvoze na tržište EU-a, a ostatak ide prema susjednim zemljama. Kroz grant program USAID-ova projekta “Diaspora Invest” osigurali su podršku u nabavi strojeva te sustava grijanja i hlađenja u proizvodnji. Investicija iz Žepča služi za inspiraciju i drugima. Zbog toga je USAID i razvio grant program za dodjelu bespovratnih sredstava. San Ane i Bojana Mandure postao je stvarnost. Rezultat je to njihova vrijednog rada i vjere u posao koji rade. Za nadati je se da će njihov primjer pratiti i mnogi drugi. Direktorica Misije USAID-a u BiH Courtney Chubb smatra da ovakvi programi prave razliku u zajednici, prenosi Večernji list.
– Vlada Sjedinjenih Američkih Država preko USAID-ova projekta “Diaspora Invest” podržava investicije bh. dijaspore kroz program grantova koji je fleksibilan, jednostavan za prijavu i prilagođen potrebama poduzetnika. Ponosni smo što programi poput ovoga doprinose ekonomiji zemlje, omogućavajući investitorima iz dijaspore te Bosancima i Hercegovcima koji su se nedavno vratili u svoju domovinu da ubrzaju proces razvoja svojih poslovanja. Ove pozitivne priče o utjecaju uspješnih investitora u lokalnim zajednicama služe kao inspiracija, kako ovdje tako i u inozemstvu – poručila je direktorica Chubb.
Vrisak.info
