Glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Josip Merdžo odbacio je tvrdnje šefa diplomacije i čelnog čovjeka Naroda i pravde Elmedina Konakovića koji je u televizijskom intervjuu izjavio da njegova i probošnjačke stranke na vlasti nisu odustale od uspostave građanske države, piše Večernji list BiH.
Pritom je ustvrdio kako se na pregovorima vođenim početkom 2022. u Neumu usuglasilo ukidanje nacionalnih odrednica u Ustavu BiH, što bi, po njegovu mišljenju, vodilo korak bliže građanskoj BiH. Na tim razgovorima, kojima su moderirali izaslanik američke diplomacije za zapadni Balkan i visoki dužnosnik State Departmenta Matthew Palmer i visoka dužnosnica u administraciji EU-a Angelina Eichhorst, a vođeni su u Neumu, sudjelovale su vodeće bošnjačke stranke SDA i NiP, dok su pak s hrvatske strane tamo bili čelnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.
Venecijanci uz hrvatski prijedlog
Dogovor tamo nije postignut, a javnost je dobila tek obrise teških višesatnih pregovora. No, Konaković je odlučio napraviti korak dalje i u jednom intervjuu otkriti navodno usuglašene pojedinosti. – Nikad se nije odustalo od građanske BiH, ali ja nisam jedan od onih koji ljudima lažu i kažu – bit će ona ujutro. Ona može biti samo kada se oko nje dogovore unutarnji akteri u BiH. Mi smo bili nekoliko koraka naprijed bliži građanskom uređenju s tim famoznim sastankom u Neumu, brisanjem etničkog prefiksa, tadašnji načelni dogovor iz Neuma je bio gotovo priveden kraju. Dakle, naš san je građanska BiH – rekao je Konaković.
Večernji list je razgovarao s nekolicinom sudionika tamošnjih razgovora s hrvatske strane, koji su uglas potvrdili dokle se došlo s pregovorima. Josip Merdžo, glavni tajnik HNS-a BiH, objasnio je detalje. – Na pregovorima u Neumu razgovaralo se o brojnim stvarima i bili su raznorazni prijedlozi na stolu, ali dogovor, naravno, nije postignut. Međutim, posve sigurno nije dogovoreno nikakvo ukidanje nacionalnih odrednica. To je apsolutno netočno. Štoviše, u razgovorima se iskristalizirao termin za koji je predstavnica Venecijanske komisije jasno rekla pred svima da je prihvatljiv toj instituciji.
Konkretno, dakle, članovi Predsjedništva bili bi predstavnici svog konstitutivnog naroda i drugih građana. Drugim riječima, primjerice, predstavnik Hrvata, član Predsjedništva BiH nosio bi, uvjetno rečeno, titulu predstavnik hrvatskoga naroda i svih drugih građana. Isto tako bošnjački te isto tako i srpski. Kada je pak u pitanju Klub naroda na razini BiH, također nije dogovoreno nikakvo ukidanje bilo kakve nacionalne odrednice – tvrdi Merdžo. Objasnio je i da se naziralo moguće rješenje oko Doma naroda, odnosno naziva nacionalnih klubova, što je predmet jedne od presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
– Razgovarano je na način da izbor tih klubova, odnosno Doma naroda u Parlamentu države jednostavno ovisi o adresi iz koje oni dolaze, odnosno tko ih je izabrao, a to je po definiciji Ustavnog suda BiH da na temelju legitimnog predstavljanja srpski bira Narodna skupština Republike Srpske, a hrvatski i bošnjački klub biraju klubovi u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Dakle, hrvatski i bošnjački klub – istaknuo je Merdžo. Konaković je, komentirajući Merdžine navode kako je bošnjačka strana s presudom “Kovačević” zaigrala na pogrešnu kartu, koja bi mogla voditi federalizaciji BiH, odgovorio naučenom lekcijom koju SDA godinama podvaljuje s presudama iz Haaga, o braniteljima BiH.
Samo konsenzus
Merdžo, međutim, ne smatra prijepornim da Konakovićev Narod i pravda, kao i druge bošnjačke stranke, mogu imati “građansku” platformu, no takvo što sigurno neće dobiti potporu Hrvata ako u svojoj srži podrazumijeva dokidanje daytonskih temelja zemlje i jasne uloge konstitutivnih naroda.
– Jasno je da gospodin Konaković može zagovarati ono što je politička agenda njegove stranke. Međutim, i on svakome u svakoj rečenici doda i ono, naravno, ako se postigne unutarnji dogovor, a jasno je da unutarnji dogovor ne može biti postignut tako da se ukine pozicija ijednoga naroda u Bosni i Hercegovini. S te strane, vjerojatno je, pogođen izbornim rezultatima na posljednjim lokalnim izborima, sam gospodin Konaković procijenio da određenu retoriku treba pojačati, odnosno radikalizirati kako bi možda vratio određene političke pozicije među Bošnjacima – zaključio je glavni tajnik Hrvatskog narodnog sabora.
Vrisak.info
