Nestalih naselja diljem Hrvatske, prema posljednjem popisu stanovništva, ima 150, a najviše ih je u općini Delnice te u Karlovačkoj i Istarskoj županiji.
Budući da se zadnji popis stanovništva provodio 2011., može se pretpostaviti da ih je danas i više. Jer bio je val iseljavanja, potrese, a i “bijelu kugu” od koje se još Hrvatska nije izliječila, piše u nedjelju Večernji list.
Sela nam naočigled propadaju. Sudbinom nestalih naselja bavili su se povjesničarka i leksikografkinja dr. sc. Vlatka Dugački, antropologinja dr. sc. Lana Peternel te povjesničar i arheolog dr. sc. Filip Škiljan, autori monografije “Nestala naselja u Republici Hrvatskoj”.
Nenaseljena naselja, kao i u drugim društvima i zajednicama, složena su društvena pojava i ne nastaju sama od sebe. Istodobno su prazna jer nitko ne živi u njima, ali su statistički prisutna kao dio negativne statistike i refleksija našega društva. Drugim riječima, Republika Hrvatska desetljećima se prostorno prazni, pojašnjava Dugački.
Najveći broj nestalih naselja prema rezultatima popisa iz 2011. nalazi se u Gorskom kotaru, potom po broju napuštenih naselja slijedi Karlovačka županija, zatim Istarska županija, a onda Požeško-slavonska županija, otkriva.
U Primorsko-goranskoj županiji nestalo je gotovo 50 naselja. Najviše, njih tridesetak, nalazi se na području bivše općine Delnice. Slijedi Karlovačka županija s dvadesetak napuštenih sela, pa Istarska s 15. U sjevernim županijama, Međimurskoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj, praznih sela nema.
Popis nenaseljenih mjesta dokaz je razotkrivanja te suočavanja s nezaustavljivim procesom gubitka kulturnih, ekonomskih i društvenih vrijednosti. Također, kako su pokazala dosadašnja istraživanja i analize, praznina omogućuje snažnu polugu za propitivanje odnosa između političkoga sustava, društvenih odnosa, kulturnih i nacionalnih odrednica, ali i ekonomskoga kapitala, zakonodavstva i ljudi, ističe Dugački.
Vrisak.info
