Ohrabriti neodlučne birače, odnosno one koji nemaju naviku zbog niza razloga izaći na biračko mjesto i dati svoj glas nekoj od političkih opcija, bit će jedna od ključnih strategija hrvatskih političkih stranaka na područjima gdje je brojčani odnos Hrvata i Bošnjaka takav da će se velika energija utrošiti za izbornu pobjedu, bilo kroz osvajanje pozicije načelnika bilo kroz stvaranje većine u općinskom vijeću, piše Večernji list BiH.
Primjeri općina
Takav pristup razumljiv je ako se pogledaju rezultati u nekoliko općina na proteklim lokalnim izborima održanima 2016. godine. Primjer je Novi Travnik u kojemu je na izborima 2016. godine zajedničkom hrvatskom kandidatu nedostajalo 113 glasova da osvoji poziciju načelnika.
U Općinskom vijeću situacija je takva da hrvatske stranke zajedno trenutačno imaju 11 vijećnika, a bošnjačke 14, a ako bi se dodatno animiralo hrvatsko biračko tijelo, ta bi se situacija na izborima ove godine mogla promijeniti, pa bi hrvatske stranke mogle računati na rezultat koji će im jamčiti gotovo polovicu vijećnika. Mnogo toga, naravno, ovisi o dopisnim glasovima.
Sličnu situaciju nalazimo i na primjeru Jajca. U toj općini u ovom mandatu hrvatske stranke zajedno imaju 12 od ukupno 25 vijećničkih mjesta u Općinskom vijeću, što ih čini respektabilnim, odnosno nezaobilaznim čimbenikom kada je riječ o brojnim temama, počevši od infrastrukturnih projekata pa do pitanja odnosa prema zapošljavanju.
Stoga su očekivanja i u ovoj općini kako će hrvatske stranke na ovim izborima uspjeti, uz dosljedno ukazivanje na izuzetan značaj ovih izbora, dobiti i mandat više.
Kada je pak riječ o osvajanju pozicije načelnika, na proteklim je izborima hrvatskom kandidatu nedostajao 1261 glas za izbornu pobjedu, no ove godine očekuje se i nešto veći broj dopisnih glasova koji bi mogao preokrenuti situaciju.
Stolac i Mostar dvije su lokalne zajednice oko kojih se ove godine također očekuje prilična pozornost. U kontekstu Stoca Hrvati su sigurni da će zadržati poziciju načelnika. Međutim, potrebna je i većina u Općinskom vijeću koju su do sada imali Hrvati, a planiraju i na ovim izborima.
No, simptomatično je kako su stranke s bošnjačkoga spektra krenule neovisnim kandidatima kako bi se s minimalnim brojem glasova po kandidatu pokušala dobiti većina u Općinskom vijeću. Stoga je HNS donio odluku da će sve stranke HNS-a koje su se prijavile za izbore u Stocu imati odvojene liste, čime su osujetile ovaj pokušaj osvajanja većine.
Biranje gradonačelnika
Mostar je pak priča za sebe. I hrvatske i bošnjačke stranke na izborima 20. prosinca pokušat će, što je moguće više, animirati biračko tijelo kako bi dobile što veći broj mandata u Gradskom vijeću. Cilj je dobiti 18 vijećnika, koliko je potrebno da bi se gradonačelnik potvrdio u sada već sigurnom trećem krugu glasovanja unutar Gradskog vijeća.
Međutim, “kvaka” je izborno pravilo prema kojemu ni jedan od naroda ne može imati više od 15 vijećnika te se očekuje napeta utakmica u kojoj će Hrvati i Bošnjaci tražiti dodatne ruke kako bi osigurali 18 vijećnika.
Vrisak.info
