Od ukupno 15.592 zaposlenika državnih institucija u Bosni i Hercegovini, njih 6899 su Bošnjaci (44,28%), od kojih je 1416 na rukovodećim pozicijama. Srba je 5639 (36,16%), od toga 1043 na rukovodećim mjestima, a Hrvata 2887 (18,45%), od kojih 699 rukovoditelja.
Ostalih je 156, a 12 na rukovodećim pozicijama. Među zaposlenicima je i 11 iz nacionalnih manjina (tri rukovodeća), piše Večernji list BiH.
Pojedini političari govore drugo
Ovo su podaci iz “Posebnog izvješća o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, Republike Srpske, Distrikta Brčko BiH i županija Federacije BiH (prema proračunskim jedinicama) s izuzetkom policijsko-sigurnosnih struktura” koje su objavili ombudsmani za ljudska prava BiH.
Podaci za federalne institucije govore da je u njima 2675 Bošnjaka (141 rukovoditelj) od 3806 zaposlenika. Hrvata su 924 (74 rukovoditelja), Srba je 97 (šest rukovoditelja), ostalih 77 (šest rukovoditelja), bez pripadnika nacionalnih manjina. Promatrano u postocima, Bošnjaci čine 70,3% zaposlenih u federalnim institucijama, Hrvata je 24,28%, Srba 2,55% i ostalih 2,02%.
Svi ovi podaci zorno svjedoče kako su netočne tvrdnje pojedinih političara, podržane medijskim spinovima, kako Hrvati “zauzimaju” mnogo više pozicija nego što im to po brojnosti pripada i na državnoj i na federalnoj razini. Primjerice, u svim institucijama i tijelima na razini Federacije BiH Bošnjaka je zaposleno tri puta više nego Hrvata, a i na rukovoditeljskim pozicijama dvostruko ih je više nego Hrvata, iako je općeprihvaćeno mišljenje kako u raspodjeli upravljačkih pozicija u Federaciji postoji balans između dvaju konstitutivnih naroda.
Čak je i na državnoj razini, gdje je nacionalni paritet gotovo pa pravilo u administraciji, zaposleno znatno više Bošnjaka i Srba nego Hrvata. Tako je na rukovoditeljskim pozicijama dvostruko više Bošnjaka nego Hrvata, dok je broj Srba na upravljačkim pozicijama za 50 posto veći nego Hrvata.
U Republici Srpskoj, odnosno njezinim institucijama i tijelima, od 4006 zaposlenih ukupno 3815 su Srbi, po 53 Bošnjaci i Hrvati, 69 ostali te 16 iz nacionalnih manjina. Srbi imaju apsolutnu dominaciju u broju zaposlenih u institucijama Republike Srpske, Bošnjaci i Hrvati čine tek po 1,3% zaposlenih u entitetskim institucijama, a više od njih ima čak i ostalih (1,7%). Svega sedam Bošnjaka i šest Hrvata na rukovodećim je pozicijama u RS-u.
Kada je u pitanju Distrikt Brčko, tako je zaposleno 3277 osoba u tijelima i institucijama. Od toga su 1392 Bošnjaka, 1328 Srba, 521 Hrvat, 35 ostalih i jedan iz nacionalnih manjina. Situacija nije ništa bolja ni po županijama i njihovim institucijama.
Mješovite županije
U Bosansko-podrinjskoj županiji Hrvata uopće nema među zaposlenima u upravi, a Bošnjaka je 97,69%. U Sarajevskoj županiji Hrvata je u administraciji svega 3,4%, a Bošnjaka 91,1%. Više je ostalih zaposleno u Sarajevu nego Hrvata. U Tuzlanskoj županiji Hrvata je u županijskoj administraciji 9,17%, a u Unsko-sanskoj 5,52%. U Zeničko-dobojskoj nešto ih je više – 11,48%.
Zanimljivo je pogledati i tzv. mješovite županije. Tako je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Hrvata u županijskim institucijama zaposleno 51,47, a Bošnjaka 43,7%. Ni približno ovom balansu stanje je u Srednjobosanskoj županiji, gdje Bošnjaci čine 63,2%, a Hrvati samo 34,67%. Tamo gdje su Hrvati dominantni su Zapadnohercegovačka županija (100%), Posavska (85,1%) i Hercegbosanska (89,9%).
– U cjelini gledano, ombudsmani konstatiraju da u najvećem broju institucija, upravnih organizacija i regulacijskih tijela u Bosni i Hercegovini nije ispoštovan ustavni princip koji podrazumijeva proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, kao i da u cijelosti nije ispoštovan princip ravnopravnosti spolova.
Vrisak.info
